Nijemci žele "brak za sve"

Homoseksualci, lezbijke i biseksualci su i dalje diskriminirani u Njemačkoj, iako je to izričito zabranjeno Općim zakonom o ravnopravnom tretmanu, kaže Christine Lüders, savezna povjerenica za borbu protiv diskriminacije. Navodi primjere: lezbijski par kojem jedan stanodavac nije htio iznajmiti stan; muškarac koji je dobio otkaz kada se u firmi saznalo da živi s muškarcem; homoseksualni par koji je izbačen iz jednog hotelskog lobija jer se tamo ljubio. Svi ti ljudi su se javili Povjerenstvu za borbu protiv diskriminacije.

Takvi primjeri su svakodnevni i to iako se, prema jednoj studiji koju je naručilo Povjerenstvo za borbu protiv diskriminacije, uvjerljiva većina Nijemaca izjašnjava za potpunu ravnopravnost heteroseksualaca i homoseksualaca. Čak 95 posto građana smatra da je dobro što su homoseksualci zakonski zaštićeni od diskriminacije, a 83 posto se zalaže za to da dvije žene ili dva muškarca mogu sklopiti brak. Tri četvrtine smatraju da bi homoseksualni parovi trebali moći usvajati djecu. Studija s 2.000 ispitanika provedena je krajem prošle godine.

Trenutno homoseksualne osobe u Njemačkoj mogu pred matičarem sklopiti "životno partnerstvo", što nije jednako braku. Iz toga proizlaze iste obaveze, ali manja prava – recimo homoseksualni par ne može zajednički usvojiti dijete. Također, njemački Temeljni zakon (Ustav) štiti samo brak, a u njemu se ne kaže da brak mora biti zajednica žene i muškarca.

Christine Lüders naziva životno partnerstvo „brakom druge klase" i kaže da Njemačka na tom području kaska za mnogim zemljama Europe. „Mislim da bi politici služilo na čast ukoliko se prema temi brak za sve otvori jednako kao veći dio društva", rekla je ona za DW. Lüders smatra da joj objavljeni rezultati ankete daju za pravo.

Odbojnost još prisutna

Istini za volju u istoj studiji se otkrivaju i odbojni stavovi. Tako 20 posto Nijemaca vjeruje da je homoseksualnost „neprirodna". Oko 40 posto ispitanika kaže da im je neugodno ukoliko vide dva muškarca kako se ljube, a sličan je postotak onih kojima bi bilo neugodno da im je kćer lezbijka ili sin homoseksualac. Oko 27 posto njih vjeruje da u nastavi i udžbenicima treba govoriti jedino o heteroseksualnim parovima.

Beate Küpper, koja je provela studiju, kaže da manje predrasuda imaju mlađi i obrazovaniji. Također, žene imaju pozitivnije stavove prema homoseksualcima od muškaraca. Utjecaja ima i religija – što je netko religiozniji, to su negativniji njegovi stavovi prema homoseksualnim osobama. I to bez obzira je li ispitanik kršćanin, musliman, židov ili hinduist.

No mogu se čuti i upozorenja da se društvena klima – sve u svemu pozitivna – može lako promijeniti. Tako Markus Ulrich, glasnogovornik Udruge lezbijki i homoseksualaca, kaže da raspravom dominira mala, ali „opasna alijansa religijsko-fundamentalističkih, desno-populističkih i antifeminističkih tvrdolinijaša". On za DW navodi da utjecaj ove „alijanse" može porasti ukoliko ove godine na izborima u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj ojačaju populističke snage koje raspiruju mržnju prema manjinama.