Nije problem novac, nego - kome da ga damo?

Povjerenik za financije Olli Rehn je na početku sastanka ministara financija Europske unije u mađarskom Gödöllöu tek potvrdio kako je sinoć (7.4.) stigao i službeni upit Lisabona za pomoć Europe, ali nije želio govoriti o konkretnim iznosima. Mediji i stručnjaci procjenjuju kako je riječ između 60 i 75 milijardi eura, a Rehn je još jedino dodao kako su europski ministri spremni brzo prihvatiti pomoć Portugalu i ovlastiti Komisiju započeti pregovore o sanaciji državne blagajne te zemlje.

Ali je i predsjednik skupine zemalja sa eurom kao platežnim sredstvom, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker ukazao na apsurdan, ali najveći problem: s kim se u Lisabonu uopće može pregovarati o mjerama štednje? "Novca ima dovoljno, to nije problem. Pravi problem je političke prirode: s kim možemo pregovarati o dodatnim političkim mjerama u Portugalu? To moramo još utvrditi na ovom sastanku tijekom dana."

Socijaldemokratska manjinska vlada Portugala je prije dva tjedna morala odstupiti - upravo zato jer Parlament nije htio prihvatiti program štednje. Od onda je Socrates tek predsjednik tehničke vlade do izbora koji će se održati u lipnju i malo koja stranka želi birače uplašiti oštrim mjerama štednje koje bi naložila Europa. Tako i vršitelj dužnosti ministra financija, Teixera dos Santos ne žuri prihvatiti europske uvjete nego radije sluša, kako si Europska unija zamišlja Portugal izvesti na pravi put.

Lisabon zapravo želi trenutnu pomoć bez mnogo uvjeta kojim bi premostio razdoblje do izbora i do "pravih" pregovora o zadacima koje Portugal mora ispuniti da bi smio stati pod "europski kišobran". Takav zahtjev za novcem bez strogih uvjeta odbijaju mnogi, a među njima je i Njemačka. Ipak, i njemački ministar financija Schäuble izjavljuje kako se "mora poštivati" odluka parlamenta Lisabona da odbiju vladin plan štednje, makar ga je podržala Europska unija i MMF.

Ipak, i razmišljanje Portugala o uvjetima koje će postaviti Europa svjedoči kako su i zemlje u nevoljama sve više svjesne činjenice kako je njihov problem i sve veći problem Europske unije. Utoliko se i Irska javila sa zahtjevom da joj se snize kamate na posuđen novac jer su i Grčkoj već odobreni povoljniji krediti. Grčka će također biti tema ministara financija Europske unije jer ih je sve manje koji vjeruju kako će Atena moći sama riješiti svoje probleme, bez da se prestrukturiraju njena dugovanja.

To bi drugim riječima značilo da se Grčkoj moraju oprostiti neki dugovi ili prolongirati njihova naplata - zapravo na teret platiša poreza čitave Europske unije. Prema sadašnjim pravilima Europske unije, to zapravo nije niti moguće - ali bi bilo moguće prema novom, stalnom zaštitnom fondu Europske unije koji bi trebao stupiti na snagu tek 2013. godine. To pak izaziva golemo negodovanje, osobito u "bogatim" zemljama Europe koji ne žele plaćati za tuđe greške. Povjereniku za financije zapravo sve veću glavobolju izazivaju baš te, nacionalne podjele kroz Europsku uniju pa tako i u Mađarskoj podsjeća: "Mi svi sjedimo u istom čamcu".

Na sastanku u Gödöllöu će svakako biti i tema, tko još u Europi prijeti sigurnosti tog europskog čamca. Sve se češće spominje i Španjolska, ali Rehn je tu odlučan: "Španjolska dugovanja su mnogo niža nego što je prosjek u Europskoj uniji". On je uvjeren kako Madrid "hrabrom politikom štednje" može i sam riješiti svoje probleme, bez pomoći izvana.

Autor: B. Riegert (aš)

Odg. ur.: S. KObešćak