Nica kao oružje u predizbornoj kampanji

Do se u Nici šutnjom odaje počast žrtvama napada, politički obračuni su već glasni. "Odgovor na IS ne može biti duhovna 'trumpizacija'", upozorava francuski premijer Manuel Valls aludirajući time na oštre napade oporbe koja njegovu Vladu proglašava odgovornom za teror koji potresa zemlju. Predsjednik pokrajine Provansa-Alpe-Azurna Obala Christian Estrosi iz redova konzervativaca je još u petak započeo žučnu polemiku s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandom optužujući ga za sigurnosne propuste na Boulevardu des Anglais i nazivajući njegovu vladu "nesposobnom". Time je bilo jasno da je predizborna kampanja započela.

"Ako je Estrosi imao i najmanju sumnju, mogao je otkazati vatromet. Postoji velika razlika između dostojanstva Anne Hidalgo (gradonačelnice Pariza) nakon napada u siječnju i studenom (2015.) i Christiana Estrosija", odvratio je na te optužbe Valls. Jedno je izvjesno: za razliku od atentata u Parizu, nakon kojih je u političkim krugovima Francuske prvih nekoliko dana vladala solidarnost, ovoga puta nema poštede.

Hollande čini ono što može - ali je li to dovoljno?

Već drugi put nakon atentata u Nici se francuski predsjednik jutros (18.7.) sastao sa svojim sigurnosnim kabinetom. Još jednom se raspravljalo o tome što bi Vlada još mogla poduzeti. Izvanredno stanje bi trebalo biti produženo za još tri mjeseca. A ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneueve je pozvao dobrovoljce da pojačaju policijske rezervne jedinice koje broje 12.000 članova, jer su nakon mjeseci dežurstava i dodatnih smjena - između ostalog i zbog EP-a - pripadnici sigurnosnih snaga premoreni. Predsjednik je obećao i da će poslati dodatnih 10.000 policajaca i vojnika na ulice kako bi pojačao kontrolu javnih mjesta i događaja. Njih se, međutim, prvo mora regrutirati.

Ove mjere za umirenje stanovništva su samo kozmetika, kritiziraju sigurnosni stručnjaci. Ono što tajnim službama očito nedostaje su dublje informacije o sceni radikaliziranog podzemlja u nekim muslimanskim zajednicama. Iako se pojedinačni napadi "usamljenih vukova" poput onoga u Nici teško mogu predvidjeti i spriječiti, čak i kada su inspirirani IS-om. Unatoč tome, međutim, mogući konzervativni predsjednički kandidat Alain Juppé tvrdi kako je napad morao biti spriječen: "Ne želim protiv nikoga polemizirati... Ali moramo činiti više i djelovati bolje, iako rizik nikada neće biti sveden na nulu."

Voda na mlin Front Nationala

Marine Le Pen, šefica radikalno desnog Front Nationala je došla na svoje i odbacila svaku suzdržanost: ona traži povratak graničnih kontrola i zaustavljanje doseljavanja. Tvrdi da za širenje "islamskog fundamentalizma u Francuskoj" nije kriva samo Hollandeova Vlada, nego i Vlada njegovog prethodnika Sarkozyja kao i "pogrešna" useljenička politika njihovih Vlada. Francuska možda može integrirati pojedine osobe, ali ne i čitave narode, argumentira Le Pen i time potiče svoje sljedbenike na otvorenu konfrontaciju s francuskim muslimanima. Do sada je takva podjela društva u Francuskoj bila tabu. Upućeni promatrači kao Patric Calvar iz Ureda za unutarnju sigurnost u Parizu se plaše da bi se Francuska mogla naći na rubu "građanskog rata između desnih ekstremista i islamističkih ekstremista".

Le Pen traži i ostavku ministra unutarnjih poslova: "U svakoj drugoj zemlji bi ministar nakon tako strašnih gubitaka - 250 mrtvih u 18 mjeseci - podnio ostavku."

Već sada Le Pen u anketama o predsjedničkim izborima vodi pred kandidatom socijalista - pogotovo ako se on bude zvao Hollande. Čini se da je već sigurno da će ona ući u drugi krug izbora. Još se ne zna koliko je atentat u Nici dodatno ojačao poziciju Nacionalne fronte.

Kritika tajnih službi

Početkom ovog mjeseca je jedan parlamentarni istražni odbor ustanovio kako francuske sigurnosne službe nisu bile dorasle svojim zadaćama prilikom atentata u Parizu u studenom 2015. te da su zakazale. Predloženo je da se od šest postojećih službi napravi jedna jedinstvena anti-teroristička po uzoru na SAD. Odmah nakon krvoprolića u Nici su konzervativci predbacili Vladi da je zakazala u provedbi potrebnih reformi.

Prema jednoj anketi konzervativnog lista Le Figaro, 67 posto Francuza ne vjeruje da aktualna Vlada ima pod kontrolom sigurnosnu situaciju. Hollande do izbora zakazanih za svibanj naredne godine gotovo da više nema vremena uvjeriti ih u suprotno.