Nezaštićeno nacionalno blago Bosne i Hercegovine

Nekropola stećaka u blizini Stoca propada, park Alekse Šantića u Mostaru pretvoren je u okupljalište narkomana, a i sami Stari most je sve češće na meti vandala. Ono što rat nije uništio, sada bi mogao dokrajčiti nemar.

Park Alekse Šantića u Mostaru koji je godinama plijenio poglede prolaznika i okupljao mnogobrojne kako Mostarce, tako domaće i strane turiste, sada je potpuno devastiran i prepun nacionalističkih i uvredljivih grafita.

Aleksandra Savić iz mostarskog kulturnog kluba koji nosi ime najvećeg mostarskog pjesnika, s ogorčenjem je konstatirala kako je sramota za cijeli Mostar, da grad koji je Šantić svojim životnim djelovanjem zadužio, ne vodi brigu o parku u kojem je Aleksina bista i koji nosi ime ovog velikana. Posebno je ogorčena na gradske vlasti i predstavnike različitih ustanova koji se jednom ili dva puta godišnje fotografiraju u parku (povodom obilježavanja neke godišnjice vezane uz Aleksu Šantića) i čim iziđu iz parka, kako kaže, zaborave i na park i na Šantića.

„I jedino se tada pojave. Kada se treba fotografirati, kada treba izreći neke parole, u stvari obične floskule i lažna obećanja! Da nije sve to tako, mi ne bismo danas sjedili ovdje u parku i razgovarali o tome kako je park devastiran. Mislim da je najstrašnije upravo to licemjerstvo!“ govori ona.

U parku zatičemo Esada Juklu dok čisti otpad. On tvrdi da se u parku svaku večer okupljaju ljudi „sumnjive” prirode zbog čega građani nastoje ne prilaziti tom parku koji je nekada okupljao mladost Mostara i bio nadahnuće mnogobrojnim entuzijastima kao vječna inspiracija ljepote. „Piju, razbijaju…Sve je zaraslo u travu i korov. Ja dođem svako jutro, očistim što mogu. Kad bi još neko htio… ali nema nikog“ kaže Juklo.

I Stari most na meti vandala

Nije samo Šantićev park prepušten nebrizi grada. I sam simbol Mostara -Stari most, često je na meti vandala. I pored velikog broja incidenata ni grad ni policija nisu našli za shodno da fizički, ili na neki drugi način osiguraju užu zonu starog dijela grada i sam Stari most.

Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Mostara kaže kako će Grad poduzeti mjere u vezi zaštite stare gradske jezgre. „Vjerujem da će gradska administracija nešto poduzeti s obzirom da je stari dio Mostara od neprocjenjive vrijednosti kako za grad tako i za državu“ ističe savjetnica. Ipak, još uvijek ništa nije učinjeno, a nije ni rečeno koji će to koraci biti poduzeti u vezi zaštite stare gradske jezgre.

„Možemo li uopće zamisliti da Amerikanci nanesu štetu Kipu slobode, Francuzi Eiffelovom tornju ili Talijani Tornju u Pisi? Svaka iole normalna država njeguje svoju kulturnu baštinu, samo izgleda u BiH to nije slučaj“, kaže Selma Jakupović, vijećnica u Gradskom vijeću Mostara. „Naš gradonačelnik se jako borio da Stari most uđe na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika kulture. Ali, ja nisam čula da se gradonačelnik niti bilo tko iz Gradske uprave oglasio povodom destrukcija u samoj staroj gradskoj jezgri. To me šokira“, kaže vijećnica Jakupović.

Zauvijek nestaju i zapisi sa stećaka

Postoje podaci o preko 50.000 stećaka, velikih nadgrobnih spomenika iz Srednjeg vijeka. Međutim, danas ih je ostalo svega 2.000 i nalaze se u različitim fazama propadanja. Najznačajniji su bogato ukrašeni nadgrobni spomenici na nekropoli u Radimlji blizu Stoca sa primjercima iz 15. i 16. stoljeća. Dio Radimlje se sada koristi kao deponija smeća, a ostatku prijeti uništenje izgradnjom novih objekata u blizini groblja.

Prema riječima Dubravka Lovrenovića, člana državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, posljednja radnja na očuvanju nekropole koje se on sjeća urađena je na Radimlji prije nekih 20 godina. "Sve je u veoma trošnom stanju, od groblja do stećaka, i sve je u fazi rapidnog raspada", kaže Lovrenović.

„Mi danas u BiH nemamo ništa ni nalik nekoj smišljenoj i programiranoj kulturnoj politici, pogotovo nemamo to u oblasti istraživanja i zaštite kulturne baštine. To možda najbolje govori o tome koliko su sve te naše politike, koje se inače zaklinju u nacionalni identitet i nacionalnu kulturu, ustvari lažne, koliko njima zapravo uopće nije stalo do onoga što zaista jest stvarni, konkretni sadržaj nacionalne kulture. Jer da je drugačije, ovo o čemu sad govorimo, moralo bi biti pri samom vrhu prioriteta svake kulturne politike, bila ona samo u jednoj općini ili u jednom kantonu ili na nivou BiH. Neophodna je daleko bolja zaštita na svim nivoima vlasti. Mislim da bi u tom smislu lokalne zajednice mogle uraditi jako mnogo – da se krene samo s čišćenjem i obilježavanjem pojedinih nekropola, sasvim sigurno mnogo bi se uradilo“ ističe Lovrenović.

Borba za Stolac

Nerin Dizdar iz Foruma mladih Stolac već godinama upozorava na situaciju u kojoj je nalazi grad Stolac i njegovi nacionalni spomenici. "Očekujemo da objekt koji ugrožava nekropolu stećaka na Radimlji bude uklonjen, što je jedino zakonsko rješenje. No, bojimo se da ne bude kao i u slučaju drugih nacionalnih spomenika u Stocu, kod kojih su inspektori utvrdili da se radi o kršenju zakona. Riječ je o kupalištu "Kupaje" i spomeniku u Starom gradu a nikakve mjere do sada nisu poduzete", kaže Dizdar. „I lokalitet stolačke „Stare tepe“ ponovo se ugrožava i uzurpira od strane vlasnika objekata koji se nalaze u sklopu zaštićene cjeline nacionalnog spomenika.

Navedena lica protuzakonito na zaštićenom prostoru dograđuju i proširuju privatne prostore na dijelu koji nije privatna svojina nego je u zaštiti države, a sve to čineći u obliku i stilu koji narušava ambijent i autentičnost cjeline. Time se umanjuje njena spomenička i historijska vrijednost“ tvrdi Dizdar.

Ugrožena kulturna baština Bosne i Hercegovine

U Sarajevu je nekoliko ugroženih objekata proglašenih nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine. Spomenimo samo Isabegov hamam - najstariju javnu banju u Sarajevu, koji se spominje se već 1462. godine. Tu je i bolnica Gazi Husrev-begova vakufa koja je podignuta 1866. godine. Značaj objekta je u činjenici da je to prva bolnička ustanova u BiH. Unutar zaštićenog područja tvrđave u Kozarcu, kod Prijedora, vrši se nezakonita izgradnja objekata.

U Višegradu je ugrožena stabilnost mosta Mehmed-paše Sokolovića neispunjavanjem uslova sadržanih u zapisniku Komisije za tehnički prijem Hidroelektrane Višegrad i nezakonitim radom hidroelektrane. Neki od ugroženih nacionalnih spomenika i gradova u BiH su još i kompleks Ada u Stocu, crkva svetog Nikole u Trebinju, Banova palata u Banjaluci, Ćejvan-Ćehajin hamam u Mostaru, Stari grad Bužim… i tako dalje, i tako dalje…

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. ur.: S. Matić