110111 Turku Kulturhauptstadt
11. siječnja 2011Turku je najstariji grad u Finskoj, osnovan je prije 750 godina. No da još uvijek postoji graniči s čudom ako se uzme u obzir činjenica da je ovaj grad na Baltiku preko 30 puta izgorio do temelja. Usprkos tomu tu su povijesne građevine poput katedrale koja je ujedno i nacionalna svetinja. Osim na katedralu stanovnici Turkua, njih oko 175.000 posebice su ponosni na svoju Tvrđavu, najveću očuvanu srednjevjekovnu građevinu u Finskoj.
Vječiti suparnici
No osim na tradiciju, europska prijestolnica kulture 2011. je ponosna i na svoje alternativne kulturne projekte. I za ovu, za Turku posebnu godinu se pripremaju mnogi projekti s ruba umjetničkog spektra poput hrvačkih natjecanja uz pratnju harmonike ili pisanja poezije na toaletnom papiru. U tu seriju pripada i heavy-metal-mjuzikl koji tematizira jedan od najgorih požara u povijesti grada, onaj iz 1827. Finci su, s pomalo ironije, vatru smjestili i u logo kulturne prijestolnice Turkua. No simbol vatre u ovom slučaju ima više značenja. "Gorjeti" se na finskom kaže "palaa". No isti pojam znači i "povratak" i to povratak Turkua kao glavnoga grada. Prije 199 godina titulu finske metropole je, za vrijeme ruske vladavine, od Turkua preuzeo Helsinki. I od tada vlada neka vrsta konkurencije između ova dva grada. No, iako je u međuvremenu pao na peto mjesto, kad se radi o veličini finskih gradova, Turku se, kako kaže glasnogovornica grada Saara Mailila nema zbog čega skrivati: "Stvarno se isplati doći i vidjeti što nudimo. Od promenade do tvrđave a ispred grada imamo s 20.000 otočića najveći arhipelag na svijetu. Mislim da je to prekrasna kulisa za suvremenu umjetnost i za koncerte na otvorenom koje pripremamo za ljeto"
Aktivna scena
Turku je oduvijek igrao ulogu finskih vrata prema Europi. U ovoj luci na jugozapadu Finske u srednjem vijeku trgovci iz čitave Europe su kupovali krzna sa sjevera i drvo. Sa sobom su donosili tkanine, sol ali i znanje. I danas je Turku prije svega sveučilišni grad s mnogo studenata koji su puni novih ideja. Turku isto tako slovi i kao finska prijestolnica avangarde. Ovdje je rođena finska "underground literarna scena" a u "Novoj Apoteci" se redovito okupljaju poklonici suvremene literature Reijoa Mäkija. Mnoge ideje rođene su u jednom od mnogobrojnih kafića i gostionica koje su smještene u bivše banke, apoteke pa čak i javne nužnike. Umjetnik Jan-Erik Andersson živi u Turkuu jer je ovaj grad, kako kaže, otvoren za pomalo uvrnuti finski pojam umjetnosti. Ovdje je moguće ono što je u nedalekom Helsinkiju nezamislivo. Andersson tako za svoju kuću, čiji tlocrt odgovara listu javora i inače izgleda kao da je djelo Pipi Duge Čarape, kako kaže, u Helsinkiju nikada ne bi dobio građevinsku dozvolu. Za projekt kulturne prijestolnice Andersson je dobio zadatak da za javni prostor projektira saunu, jedan od simbola Finske. Andersson je doduše napravio saunu ali u obliku češnjaka. Sauna-lukovica bi uskoro trebala biti postavljena u glavni gradski park.
"Mi nismo Liverpool ali..."
Turku projekt kulturne prijestolnice vidi kao veliku priliku. No mnogi misle da nije najpovoljnije vrijeme za trošenje na kulturu. Najveći poslodavac grada, brodogradilište, nalazi se pred stečajem. Turkuu gospodarski ne cvjetaju ruže i stoga su mnogi ogorčeni da u takvoj situaciji 18 milijuna eura iz gradskog budžeta odlazi na kulturu. To je kako smatra Saara Malila potpuno pogrešno gledanje na stvari. "Mi računamo s tim da će nam jedan uloženi euro donijeti četiri. Naš ukupan budžet iznosi 50 milijuna eura a to znači da ćemo na kraju profitirati s 200 milijuna. Liverpool je doduše prikupio 900 milijuna ali mi nemamo ni Beatlese niti liverpulski nogomet. Osim toga naš će grad profitirati i od gospodarske kreativne energije koja će se ovdje stvoriti", uvjerena je glasnogovornica Turkua. Organizatori očekuju dva milijuna posjetitelja koje bi trebalo privući preko 150 različitih manifestacija. Grad već sad profitira od svoje ovogodišnje titule. Tako je bivši ranžirni kolodvor postao novi kulturni centar. "Logomo" će tako i poslije 2011. umjetnicima, arhitektima i pripadnicima ostalih kreativnih branši poput reklamnih stručnjaka, pružati krov nad glavom.
Autori: Jenni Roth/N. Kreizer
Odg. urednik: Anto Janković