Nestaje novca za sirijske izbjeglice

Dva milijuna Sirijaca su zbog građanskog rata pobjegli iz svoje domovine. Najveći dio njih sklonište je pronašao u susjednim zemljama: Libanonu (763.000), Jordanu (525.000), Turskoj (492.000) i Iraku (192.000).

Ogroman priljev ljudi opteretio je zemlje koje su im pružile utočište, tako da su i one dio izbjeglica prepustile samima sebi. Situacija je kritična i svakdonevno se pogoršava, kaže Claire Seaward iz humanitarne organizacije "Oxfam".

"Oni si moraju sami graditi šatore, ponekad od najlona. Moraju se sami snalaziti za hranu. Tim ljudima nedostaje sve: pitka voda, hrana, krov nad glavom."

Obećani novac ne stiže, Nijemci uredni platište

Tijekom ratova i katastrofa dolazi uvijek do velikih izbjegličkih valova. Visoko povjerenstvo za izbjeglice UN-a (UNHCR) zaduženo je da prati njihovo kretanje, ocjenjuje koliko novaca je potrebno za njihovo zbrinjavanje i brine se da humanitarna pomoć stigne tamo gdje je i nužna. Svaka zemlja članica UN-a bi trebala uplatiti iznos u skladu sa svojim bruto društvenim proizvodom. Međutim, ne pridržavaju se sve zemlje dogovorenog.

"Među njima su i tradicionalno donatorske zemlje poput Francuske, SAD-a, Velike Britanije i Australije", kaže Robert Lindner iz Oxfama. On dodaje da je Njemačka ispunila svoje obveze kada je u pitanju pomoć sirijskim izbjeglicama. Najavljena pomoć u visini 293 miliona dolara je skoro u potpunosti registrirana u UN-u.

No, ima zemalja koje su se pokazale velikodušnim, poput Saudijske Arabije. Ovo kraljevstvo je doniralo 373 milijuna američkih dolara. Slijedi Kuvajt sa 324 milijuna. No, Katar koji prije svega pomaže sirijske pobunjenike, u humanitarne svrhe donirao je tek 2,7 milijuna dolara.

Izbjeglice na meti aviona

A potrebno je mnogo više, kaže Dan McNorton iz UNHCR-a. "U lipnju smo tražili donaciju od 4,4 milijarde dolara. Od tog iznosa tri milijarde su za humanitarne svrhe ali i za podršku državama koje su prve susjede Sirije, kako bi se podržali njihovi napori u pomoći izbjeglicama."

No, nisu samo hrana i smještaj problemi s kojima se suočavaju izbjeglice. Na tursko-sirijskoj granici, naprimjer, Asadovi avioni konstantno bombarduju izbjegličke kampove, objašnjava Lama Fakih iz Human Rights Watcha. A neprekidni val izbjeglica natjeralo je i susjedne zemlje da dijelom zatvore svoje granice, jer ne mogu izaći na kraj s tolikim brojem ljudi kojima je potrebna pomoć.