Nesretna autocesta do crnogorskog primorja

Srpski turisti, koji su tradicionalno najbrojniji na Crnogorskom primorju, a koji namjeravaju automobilom ili vlakom putovati na ljetovanje, i ove godine će do mora putovati namanje deset, dvanaest sati. Gradnja gromoglasno najavljivanog “posla stoljeća,” kako su mnogi zvali izgradnju autoceste od Bara do granice sa Srbijom, te rekontrukcija željeznice, čije je planove financirala talijanska vlada, ni pedalj se nije pomaknula. A kako sada stvari stoje, teško da će se narednih godina izgraditi i kilometar autoceste ili željeznice.

Prvo Hrvati, pa Grci i Izraelci, pa...

Početak izgradnje autoceste od Bara do Boljara je svečano najavljen još 2009. godine u Gornjim Mrkama, uz nazočnost tadašnjih premijera Srbije, Hrvatske i Crne Gore: Mirka Cvetkovića, Jadranke Kosor i Mila Đukanovića. Iako su stručnjaci još tada ukazivali na to da Crna Gora ne treba ulaziti u taj posao, te da treba razmisliti o izgradnji magistralnog puta i alternativnim pravcima, jer bi zbog nepristupačnog terena, kilometar ceste bio najskuplji izgradjen na svijetu, vlada je prvo mjesecima neuspješno pregovarala s hrvatskim Konstruktorom, zatim s grčko-izraelskim konzorcijem Aktor Šikunbinui te s grupom kineskih tvrtki. Prema posljednjim informacijama, novi tender bi mogao biti raspisan sljedeće godine.

Srbija je službeno počela graditi prvu dionicu autoceste kroz Crnu Goru, od Uba do Lajkovca, ali zbog problema s eksproprijacijom zemljišta, radovi zapravo nisu ni počeli. Stručnjak za promet Milan Vujanić ne spori potrebu izgradnju Koridora 10, ali kaže i da je očigledno da projekti nisu bilo dobro pripremljeni. “Koridor 10 će se sigurno izgraditi, jedino je pitanje hoćemo li manje ili više izgubiti. Nikada nemate dovoljno novaca, i uvijek imate dovoljno novaca. Nikada nemate dovoljno novaca za nešto što nije isplativo i imate dovoljno novaca, kad je riječ o prioritetima. To znači da argumentacija i projekti koji su predstavljeni ljudima koji odlučuju, nisu bili dobro pripremljeni”, rekao je on za Deutsche Welle.

"Jednostavno se ne isplati"

Njegovo mišljenje, međutim, ne dijeli stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija, koji uporno upozorava da izgradnja autoceste ne bi bila isplativa. “Ako pogledate broj turista koji dolaze u Crnu Goru u ljetnoj sezoni i pretpostavite da u jednom automobilu ima samo jedna osoba i da svi dolaze preko Beograda, promet u ta dva ljetna mjeseca bio bi isti kao promet preko mosta Gazela u dva, tri dana. To je nesrazmjerno malo u odnosu na potrebe da bi se takvi projekti isplatili. Jer, ako gradite autocestu, onda morate računati s tim da se ona isplati za sedam do deset godina, a ne da bacite toliki novac na autocestu, da bi se ona isplatila tek za trideset godina. Zbog toga se ne može ni naći novac za cestu”, smatra Bušatlija.

Srbija i Crna Gora trebale bi početi s rekonstrukcijom željeznice od Bara do Beograda, gdje je sada prosječna brzima vlakova oko 40 kilometara na sat, na nekim zahtjevnim dionicama jedva 30 kilometara. Studija, koju je financirala talijanska vlada, predviđa ulaganja od oko 336 milijuna eura, od čega Srbija treba osigurati 198 milijuna, da bi se postigla prosječna brzina vlakova od 85 kilometara na sat.

Sve se češće čuje da će dvije zemlje zajedno od međunarodnih financijskih institucija tražiti pomoć za izgradnju putne i željezničke infrastrukture od Bara do Beograda. Bušatlija smatra da bi Srbija i Crna Gora morale zajedno predložiti isplative, realne projekte izgradnje infrastrukture kako bi dobile pomoć EU-a, te da nikako ne smiju ulaziti u taj posao od domaćeg novca, jer bi to dovelo do velikog, novog zaduživanja. Prema njegovim riječima, izgradnja infrastrukturnih projekata treba se zasnivati na privatno-javnom partnerstvu.

O tome su nekoliko puta razgovarali i ministri Milutin Mrkonjić i Andrija Lompar, ali osim najave formiranja zajedničke komisije koja će raditi na izgradnji prometne infrastrukture, konkretnih pomaka nije bilo. Zato, svima, koji žele iz Srbije putovati u smjeru Crne Gore, a koji od odmora ne žele u prijevozu gubiti dva dana, preostaju preskupe zrakoplovne karte od Beograda do Podgorice ili do Tivta. Alterantivno i do Dubrovnika noviom linijom koja je upravo otvorena.

Autorica: Vesna Rajković, Beograd

Odg. ur.: Snježana Kobešćak