(Ne)ostvarive ambicije EU-a
23. listopada 2009
Na sastanku u Luksemburgu ministri su donijeli odluku o ograničavanju emisije plinova za zrakoplove i brodove. Zahtjevi iz ovog kataloga predstavit će se na summitu o klimi u Kopenhagenu u prosincu. Europski ministri okoliša dogovorili su se brže oko stajališta koje će EU zastupati na summitu u Kopenhagenu nego što se uopće očekivalo.
Promjene čekaju i zračni i pomorski promet
Njemački ministar okoliša Sigmar Gabriel smatra kako je, obzirom na tešku početnu poziciju, postavljen dobar temelj za predstojeći summit: "Moramo stvoriti motor za zaštitu klime. I tom se motoru onda s vremenom može povećati broj okretaja. No ono što se ne smije učiniti je da od početka u motor ugradimo prigušivač ili da napravimo rupe, time ćemo dobiti samo mnogo ispušnih plinova, a ne snagu." Švedsko predsjedništvo EU-a, koje će za pregovaračkim stolom zastupati EU, u Kopenhagen ide sa sljedećim zahtjevima i prijedlozima: industrijske zemlje trebaju emisije ugljičnog dioksida dugoročno - što znači do 2050. godine - drastično smanjiti. U ovom slučaju drastično znači minus od 80 do 95 posto. Europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas navodi kako će zračni i pomorski promet morati preuzeti veće obveze.
Ova dva područja, navodi Dimas, proizvode veliku količinu plinova koji uzrokuju efekt saklenika, a proizvode ih sve više. Prema mišljenju EU-a, zračni promet se mora obavezati da do 2020. smanji emisiju za 10 posto, a za pomorski promet planirano je smanjenje od 20 posto. No najveću spornu točku europski ministri okoliša su izostavili: što je sa zemljama koje su svoje norme već uveliko ispunile? Bilo da je to postignuto aktivnom politikom zaštite okoliša ili zbog manje proizvodnje usljed financijske i gospodarske krize. Te zemlje, posebno sa istoka Europe, žele tu razliku prenijeti u novi sustav koji će važiti od 2013.
Njemački ministar okoliša Gabriel izjavio je kako je sretan što ministri u Luksemburgu nisu popustili ovom zahtjevu i da o njemu želi raspravljati u Kopenhagenu. Sve ostalo, smatra ministar, bio bi fatalan signal zemljama koje nisu u EU-u i od kojih se očekuju slični zahtjevi: "Znamo da će u Kopenhagen doći zemlje poput Rusije i Ukrajine koje će reći kako žele prenošenje normi u novi sustav. EU je u svojoj odluci iz Luksemburga ukazao kako takvo prenošenje može biti problematično za integritet zaštite klime." Smisao ovoga je sljedeći: ukoliko prava na prenošenje normi propadnu, sve će zemlje u pogledu zaštite klime morati biti ambicioznije. EU time daje signal: mi smo ambiciozni, mi smo predvodnik.
Autor: Birgit Schmeitzner / M. Ljubičić
Odg. ur.:A. Šubić