Tužba protiv njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka

O ovu aferu se već spotakao predsjednik Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV), Heinz Fromm, koji je u ljeto 2012. godine podnio ostavku nakon što je na vidjelo izašla „Operacija konfeti". Iza ovog, na prvi pogled bezazlenog naziva, u stvari se krije skandal. Pola godine nakon što se samorazotkrilo „Nacionalsocijalističko podzemlje" (NSU) na vidjelo je izašlo to da je BfV uništio veliki broj dokumenata koji su bili u vezi s NSU. Riječ je o dokumentima koji se odnose na ekstremne desničare koji su kao informanti radili za tajnu službu. Akcija uništavanja dokumenata je izvršena 11. studenog 2011. godine, dakle tjedan dana nakon razotkrivanja NSU-a.

Tadašnji šef BfV-a, Fromm, je izjavio kako nije ništa znao o uništavanju dokumenata. On govori o „značajnom gubitku povjerenja" i narušavanju ugleda ove službe. Fromm je osobno snosio posljedice. Njegov nasljednik Hans-Georg Maaßen, četiri i pol godine kasnije, suočio se s prijavom protiv suradnika njegovog ureda. Među njima je i službenik pod kodnim imenom Lothar Lingen, koji je naredio uništavanje osjetljivog materijala.

Željeni svjedok kodnog imena Lothar Lingen

„Operacija konfeti" je i tijekom procesa koji se pred Višim pokrajinskim sudom u Münchenu vodi protiv članova NSU-a, imala određenu ulogu. Početkom kolovoza 2015. godine su odvjetnici obitelji žrtava podnijeli zahtjev da se u sudski postupak uvrste i rekonstruirani dokumenti. Osim toga je Lothar Lingen trebao biti saslušan kao svjedok. Državno tužiteljstvo se zalagalo za to da se odbije zahtjev odvjetnika jer su tvrdili kako se radi o „čistim špekulacijama.

Procjena državnog tužiteljstva uopće se ne uklapa u ono što je krajem rujna priopćilo istražno povjerenstvo Bundestaga. Naime, Lingen je bio pozvan kao svjedok. Na javnoj raspravi je Državno tužiteljstvo pročitalo izvode iz zapisnika. Prema tome mu je nakon razotkrivanja NSU-a „bilo sasvim jasno da je javnost vrlo zainteresirana za izvore BfV-a u Tirinškoj". Iz ove njemačke savezne zemlje potječu glavnooptuženi u NSU procesu Beate Zschäpe i njena dva preminula suradnika Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos.

Obiteljima žrtava nedostaje volja za rasvjetljavanjem slučaja

Lingenu je „sasvim bilo jasno" da bi se razotkrivanjem NSU-a postavilo pitanje „iz kojeg razloga Služba za zaštitu ustavnog poretka nije bila informirana o terorističkim aktivnostima ovog trojca. I to bez obzira što je BfV u Tirinškoj imao veliki broj doušnika. U protokolu saslušanja se također navodi da se Lingen nadao kako se uništenjem dokumenata to pitanje" možda nikada neće postaviti".

Zbog toga su obitelji žrtava Državnom tužiteljstvu Kölnu podnijele prijavu protiv Lingena i još nekoliko „do sada nepoznatih uposlenika" BfV-a. Oni predbacuju obavještajnoj službi da je ometala kazneni postupak.

Prijava je podnesena u ime udovice i kćerke Mehmeta Kubaşika kojeg su članovi NSU-a ubili 4. travnja 2006. godine. Odvjetnici su na ovaj način povećali pritisak na vlasti. Elif Kubaşik želi saznati je li je obavještajna služba imala informacije pomoću kojih se moglo spriječiti ubojstvo njezinog supruga. 

Tužba je podnesena i protiv Državnog tužilaštva

Podnesena tužba je druga koju su u vrlo kratkom razdoblju podnijele obitelji žrtava NSU-a. Seda Basay-Yildiz i Mehmet Daimagüler su u rujnu podnijeli tužbu protiv predstavnika Državnog tužiteljstva i uposlenika Pokrajinskog ureda za borbu protiv kriminala u Berlinu pored ostalog i zbog, kako su naveli: „Sumnje u ometanje kaznenog postupka".

Konkretno  se radi o bilježnici neonacista Jana W. On je od NSU-a trojca 1998. godine bio opunomoćen za nabavku oružja.