Nema više milosti za stari politički sustav Grčke

Svaka kriza predstavlja i šansu, čak i kad je u pitanju nesretna Grčka. Prijeteći bankrot, pritisak izvana i socijalno nezadovoljstvo konačno su donekle Grke doveli do razuma. Za samo tri dana nakon izbora protekle nedjelje, Grčka je dobila vladu koju podupiru tri stranke i koja će u parlamentu raspolagati sa 172 od ukupno 300 zastupničkih mjesta.

Zapravo, konzervativna Nova demokracija Antonisa Samarasa, socijalistički PASOK Evangelosa Venizelosa i Demokratska ljevica Fotisa Kouvelisa mogli su formirati koaliciju već nakon prošlih izbora 6. svibnja, ali su tek sad došli do toga. U međuvremenu je raspoloženje birača u Grčkoj postalo previše eksplozivno, previše prijeti opasnost da Grčka postane platežno nesposobna i previše je porastao utjecaj radikalne ljevice Alexisa Tsiprasa.

Sad pitanje glasi, da li će - i kako će ova koalicija biti sposobna riješiti financijske, ali u međuvremenu i socijalne probleme u zemlji. Nova grčka vlada želi nastaviti sa štednjom i provesti neophodne strukturne reforme. Ali treba podsjetiti kako su dvije stranke u sadašnjoj vladi u parlamentu glasovale protiv velikih paketa štednje, predloženih 2010. nakon što je izbila kriza - Samarasova Nova demokracija jednom, a Umjerena ljevica čak dva puta.

I sam Samaras je do prije godinu dana izgledao čvrsto uvjeren kako su mjere drastične štednje pogrešan put. Već sljedećeg tjedna novi grčki premijer Samaras, zajedno s Venizelosom i Kouvelisom žele otputovati na sastanak na vrhu Europske unije kako bi postigli najviše što se može "za grčki narod".

Prvo pokazati što se može, a tek onda tražiti ustupke

Pri tome već se otprilike zna, što se može postići, a što ne. Obzirom na oklijevanja provesti reforme i istovremene recesije koja je zahvatila grčko gospodarstvo, Europski partneri su već oprezno najavili kako bi mogli izaći u susret želji Atene produžiti rokove za reforme.

Ali iz koalicijskih pregovora su procurili i drugi zahtjevi koje Grčka želi postaviti. Mnogo toga govori kako će grčka vlada, novim obećanjem kako će se boriti protiv korupcije ili utaje poreza, težiti postići kompromis sa međunarodnim kreditorima i koje će Grcima onda predstaviti kao plodove njenih čvrstih stavova u "novim pregovorima". A u slučaju da pri tome ništa ne postigne, onda će opet "oni drugi" biti krivi.

Zapravo, što je priječilo vladu Grčke da se doista ozbiljno prihvati borbe protiv korupcije i utaje poreza i da tek onda zatraži ustupke najmodavaca? I zašto su sve dosadašnje vlade - uključujući i one koju su podržavali sadašnji koalicioni partneri - zakazale kad je trebalo pokazati doista spektakularne rezultate u borbi protiv korupcije i utaje?

Uz svo olakšanje zbog brzog formiranja vlade u izvorištu demokracije, sad Europa mora pokazati što hoće. "Da" - za malo više vremena za reforme u Ateni, "da" za impulse rasta kako bi se potaklo grčko gospodarstvo, "da" za konkretne mjere koje bi pomogle siromašnim dijelovima grčkog društva. Ali - "ne" i nema više nikakve milosti za stari politički sustav Grčke.