Neki novi njemački križ za hrabrost
6. srpnja 2009
Po prvi put u povijesti Savezne Republike Njemačke, četiri vojnika Bundeswehra odlikovana su za hrabrost u borbi. Oni su se prošlog listopada u Afganistanu nesebično posvetili spašavanju svojih drugova nakon samoubilačkog napada. Ali i odličjima se njemačka vojska tek mora naučiti da sada sudjeluje i u borbenim operacijama. Kao jedina zemlja NATO-saveza, Bundeswehr uopće nije imao posebno odličje za hrabrost u borbi. Tek sada je uspostavljeno odličje "Počasnog križa Bundeswehra za hrabrost".
Mračna sjenka "Željeznog križa"
Ali u ovoj zemlji je još uvijek živo sjećanje na "Željezne križeve", odličje koje je svaki ugled izgubilo u mračnim vremenima nacizma. Zato su se čule i glasne kritike kako se njemačkim vojnicima "opet vješaju križevi" na prsa. Njemački povjesničar Detlef Bald: "Nije bilo 'čistog' Wehrmachta niti je bilo niti ima 'čiste' vojne prošlosti: to je velik problem koji ima Bundeswehr. To je tipičan njemački problem, jer se sa Počasnim križevima i odličjem za hrabrost vežu asocijacije koje su i više nego upitne."
"Odličje za hrabrost je znak normalnosti"
Osobito Stranka ljevice ukazuje kako je ovo odličje "neko novo veličanje vojništva" u Njemačkoj. Ali brojni političari, baš kao i Udruga vojnika Bundeswehra, misle drugačije: realnost jest da je već 35 njemačkih vojnika izgubilo živote u mirovnim misijama. Posve je primjereno da se vojnici odlikuju ne samo po pukim godinama službe, nego i za izuzetno zalaganje u borbenim situacijama - bez obzira na rasprave, je li Njemačka u ratu ili ne. Političar kršćanskih demokrata, Ernst Reinhard Beck: "Bundeswehr nakon 50 godina postojanja ima sada svoju vlastitu tradiciju i već 15 godina dugu tradiciju intervencija u krizama i u misijama održavanja mira."
Dobitnici "Velikog križa": od Tita do Loriota
Zašto uopće "Križ"?
Forma "njemačkog križa" kao odličja potječe davno prije nacista: prvi križ dodijelio je još pruski kralj Wilhelm III 1813. godine.
"Željezni križ" izgubio je svoj ugled u Drugom svjetskom ratu, ali i u Saveznoj Republici Njemačkoj su odličja ostali upravo križevi. Njih su dobivali i službenici i vojnici Bundeswehra za određen broj godina "vjernog službovanja", praktično bez obzira na neki izričit događaj. Najviše odličje je ono Velikog križa koje se, kako je to u diplomaciji uobičajeno, rado vješa i na strane državnike. Tako je to odličje njemačkog Velikog križa dobila i britanska kraljica Elizabeta II, ali i Josip Broz Tito (1974.).
Za pojedince za koje se smatra da su osobito zadužili Saveznu Republiku Njemačku je zamišljen Veliki križ za zasluge sa zvijezdom i lentom. Donekle se mogu razumjeti kritike što je dobitnik ovog odličja i Reinhard Gehlen, časnik u Hitlerovoj vojsci koji je nakon rata osnovao njemačku tajnu službu BND i koji je ovo odličje dobio 1968. kada je odlazio u mirovinu - i koji je možda jedini koji je dobio i Željezni križ i ovo odličje Savezne Republike Njemačke. Ali on je zapravo jedan od rijetkih vojnika na popisu dobitnika ovog odličja: na primjer, 1997. dobitnica upravo ovog, najvišeg odličja bila je i nedavno preminula plesna umjetnica i koreografkinja, Pina Bausch. Njega nosi i Vicco von Büllow - komičar poznatiji pod imenom Loriot, baš kao i Artur Fischer. Tko je on - možda otkrijete sljedeći puta kada budete vješali policu na zid: to je njemački poduzetnik koji je izumio tiplu.
Autor: Anđelko Šubić
Odgovorni urednik: Anto Janković