Nedostižni ciljevi Ujedinjenih naroda

Kad su Ujedinjeni narodi 2000. godine, povodom prelaska u novo tisućljeće objavili svoje Milenijske razvojne ciljeve, oni su lijepo zvučali. Jer osam ciljeva opće borbe protiv siromaštva formulirano je jednostavno i uz određene vremenske rokove. Do 2015. bi trebao biti prepolovoljen broj krajnje siromašnih ljudi u svijetu, sva bi djeca na Zemlji trebala dobivati osnovno obrazovanje, smrtnost kod majki i djece trebala bi biti drastično smanjena. Borba protiv neravnopravnosti žena, borba protiv malarije kao i HIV-a i Aidsa, ustrjanje na pristupu čistoj pitkoj vodi te obećanje da će se uložiti napori za stvaranjem globalnog razvojnog partnerstva, bili su, između ostalih, ciljevi formulirani prije dvanaest godina.

Može se doduše zabilježiti neki napredak, ali neke zemlje, prije svega one u podsaharskom području u Africi daleko su od postizanja ovih ciljeva. Uz to, sve su češće kritike koje se upućuju zbog jednostavnosti ovih ciljeva. U svijetu koji stalno postaje sve složeniji, oni u ovakovoj formi nisu više dostižni, a izostavljena su i važna područja poput klime i ekologije, tvrde kritičari.

Podjela Sjever- Jug

Osim toga, pri odlučivanju o ovim ciljevima nisu u obzir uzete različite kulture zemalja na koje se ti ciljevi najviše odnose. Koncept koji bi bio jedinstven za sve tu nije primjenjiv, smatra direktor indijskog Centra za edukaciju o zaštiti okoliša Kartikeya Sarabhai. On kao primjer za to navodi i pitanje pismenosti: "Naravno da pismenost i obrazovanje moraju biti univerzalni cilj. Ali moramo isto tako priznati da se ljudi ne obrazuju samo u školama". U mnogim zemljama to se tradicionalno odvija kod kuće. "Stoga bi u takvim mjestima trebalo pomagati kućanstva da postignu taj cilj, a ne škole".

Sličnog je mišljenja i brazilski stručnjak za seoski razvoj Paolo Schönardi. On smatra da tzv. UN-ovi tisućljetni ciljevi nisu kulturalno prilagođeni jer su ih za siromašni Jug sastavljale moćne industrijske zemlje. Uz to, zemlje Sjevera poduzele su malo da bi se ciljevi postigli.

Obvezati bogati Sjever

Na promjenama ciljeva trenutačno radi međunarodna "Skupina za razmatranje". Jedan od njenih članova je Jens Martens iz Foruma za globalnu politku. "Moramo ove ciljeve tako fomulirati, da obvezuju i zemlje poput npr. Njemačke. Evo, u području ekologije. Tek kad na temu promjene klime i povećanog stvaranja ugljičnog dioksida postavimo granice po glavi stanovnika, može se nešto odraziti i na razvoj zemalja Juga."

Broj ciljeva bi se sa osam trebao povećati na deset ili petnaest, a osim na područje klime i zašite okoliša, njihova tematika bi se mogla proširiti i na regulaciju financijskih tržišta i borbu protiv poreznih oaza. SAD, EU pa i skupina G-77 (zemalja u razvoju) pozitivno su se izjasnile o ovom planovima, kaže Martens. U lipnju bi glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon trebao ustanoviti skupinu stručnjaka koja bi na tome radila.

Autor: Diana Hodali/Snježana Kobešćak

Odg. ur.: Anđelko Šubić