NATO želi dodatno ojačati istočno krilo

Nije slučajnost da se šefice i šefovi diplomacije 30 zemalja članica NATO-a u utorak (29.11.) i srijedu (30.11.) sastaju upravo u Rumunjskoj. Na poziv rumunjskog ministra vanjskih poslova Bogdana Aurescua, oni će tako demonstrirati podršku istočnom krilu NATO-a i regiji na Crnom moru, koja je postala novo težište NATO-ovih aktivnosti nakon ruskog napada na Ukrajinu. U proljeće 2022. Sjevernoatlantski savez je odlučio da stacionira četiri borbene skupine (takozvani „Battlegroups") u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Već od 2017. se, kao reakcija na rusku aneksiju Krima iz 2014. godine, borbene trupe nalaze u tri baltičke zemlje te Poljskoj. Četiri nove vojne postrojbe su veličine jednog bataljuna (između 900 i 1300 vojnika). Nekoliko članica NATO-a, među njima i Njemačka, trajno će na raspolaganje staviti svoje vojnike za te trupe, neke druge zemlje rotiraju i međusobno se dogovaraju tko će kada staviti na raspolaganje svoje vojne snage za tu misiju.

Borbena snaga novih trupa na istočnom krilu je ograničena, ali važna je prije svega simbolička vrijednost. Jer, kako je rekao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, multinacionalni sastav trupa simbolizira solidarnost među članicama Saveza. Na samitu NATO-a u Madridu prošlo ljeto je dogovoreno da će borbene trupe u budućnosti narasti na veličinu brigada, a to bi značilo oko 5000 pripadnika.

Strategija NATO-a

Nedavno, 15. studenog, se dogodio test solidarnosti NATO-a na istočnom krilu. Nakon što je jedna raketa u Poljskoj, nedaleko od ukrajinske granice usmrtila dvoje ljudi, NATO je proživljavao nervozne sate sve dok nije postalo jasno da raketa očito nije bila ruska, već ukrajinska. Bila je to nesreća koja je ipak otvorila pitanje što bi se dogodilo da Rusija doista napadne neku članicu NATO-a? NATO bi u tom slučaju morao djelovati odlučno, obzirom na jamstva da će Savez stati uz svaku članicu u slučaju napada na nju. Stoltenberg je pokušao umiriti situaciju, te je rekao kako NATO u ovom trenutku ne polazi od toga da Rusija planira napad na neku državu saveznicu. Usprkos tome se rat ruskog predsjednika Vladimira Putina smatra neviđenom prijetnjom, pogotovo u istočnim članicama NATO-a, na Baltiku i u Poljskoj.

U Bukureštu će se prije svega razgovarati o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini, kojoj je potrebna ponajprije proturaketna obrana i streljivo, kako bi se (o)branili od ruskih napada na civilnu infrastrukturu. Poljska je odbila njemačku ponudu da Bundeswehr osnaži poljsku protuzračnu obranu Patriot sustavima. Njih bi radije trebalo proslijediti Ukrajini, kaže poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak, koji je u prvi mah ponudu iz Njemačke nazvao „zanimljivom" da bi ipak promijenio mišljenje. Stoltenberg će od saveznika ponovno tražiti neka ne posustaju s pružanjem pomoći Ukrajincima, usprkos porastu cijena energije i hrane u zemljama članicama NATO-a. Ako Rusija ostvari uspjeh, autoritarni režimi diljem svijeta će vidjeti „da uz pomoć brutalnog nasilja mogu dobiti oni što žele", kazao je Stoltenberg prošli tjedan.

„Rupe" u infrastrukturi

U Rumunjskoj novom borbenom postrojbom zapovijedaju Francuzi, postrojba je stacionirana u Cincuu, u Transilvaniji. Oko 500 Francuza je proteklih mjeseci treniralo s postrojbama iz Poljske, Nizozemske i SAD-a. Posljednjih dana se u Rumunjskoj testiralo francuski sustav protuzračne obrane MAMBA, koji je koncipiran za kraće udaljenosti, odnosno kraći doseg. 

Francuski pukovnik koji zapovijeda trupama, tijekom vojne vježbe u rujnu je rekao da je trenutno najvažniji zadatak definirati ciljeve procesa učenja, odnosno obučiti vojnike za budući način vođenja ratova. Pritom su se uočili i logistički nedostaci i to ne samo u Rumunjskoj, već u brojnim članicama NATO-a. Francuska vojska je na jedvite jade uspjela prebaciti svoje tenkove za borbenu postrojbu u Rumunjskoj. Nije bilo prikladnih transportnih kapaciteta za prijevoz putem željeznice. Transport cestovnim putem je bio zaustavljen u Njemačkoj jer su tenkovi tipa Leclerc bili preteški. I na koncu tenkovi u Rumunjskoj nisu mogli preko jednog važnog mosta kod Cincua, jer most nije bio u stanju izdržati tako teška vozila…

Brojni problemi

Rumunjska je članica NATO-a od 2004. U toj zemlji postoji relativno loš sustav prometnica što bi u slučaju nužde zakompliciralo velike vojne transporte. Oko četvrtina cesta nije asfaltirana. Samo 6 posto prometnica su autoceste. NATO i Europska unija su pokrenuli programe s ciljem poboljšanja vojne mobilnosti na teritoriju dvaju saveza. Željeznici je potrebno više vagona za transport teškog materijala. Širina tračnica na Baltiku je još uvijek u skladu s ruskim (sovjetskim) standardima. Treba ih pregraditi standarde Europe, a to košta. Poljska do 2034. planira izgraditi nove mostove, autoceste i 2000 kilometara željeznice – već i kako bi olakšala prebacivanje trupa na istočnu granicu.

Francuzi se žale i na praktične probleme u Rumunjskoj. Vojnici su se tijekom listopada na društvenim mrežama požalili na katastrofalan smještaj i lošu hranu. Spominjalo se najezde štakora, smeće i šatore u kojima nije bilo grijanja. Francuski stožer je u izjavi za investigiativnu platformu Mediapart potvrdio „rustikalne uvjete" koji vladaji i osam mjeseci nakon početka operacije u Rumunjskoj. U međuvremenu su problemi riješeni, tvrdi se iz Ministarstva obrane u Bukureštu. I dodaje kako su ispunjeni svi francuski zahtjevi.

Problema ima i u NATO-ovoj zračno bazi kod Constante. Tamo upravo istragu provodi rumunjski vojni državni odvjetnik – zbog toga što postoji sumnja da su vojnici u suradnji s organiziranim bandama ukrali dizel i kerozin u vrijednosti od oko dva milijuna eura.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu