NATO: Tko će naslijediti Stoltenberga?

U listopadu će biti upražnjena najviša diplomatska funkcija u NATO-u. Sadašnji glavni tajnik Jens Stoltenberg, od 2014. na funkciji, još prošle veljače je preko svoje glasnogovornice objavio da ne namjerava produžiti ugovor.

Od Stoltenbergove najave, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu su krenula nagađanja- o tome tko će biti 14. glavni tajnik Saveza? Ili možda glavna tajnica? Jer, prva žena na ovoj funkciji bila bi dobrodošla. Skoro polovina od 30 veleposlanika NATO-a diskretno su u igru ubacili svoje kandidate. Ali, idemo redom.

Što se traži od tajnika NATO-a?

On ili ona mora držati zemlje-članice na okupu, usklađivati interese, postići da načelo konsenzusa između 30 članica ne paralizira organiozaciju, bilo da prijetnje političkoj koheziji dolaze od Trumpa ili Putina. Traže se diplomatske vještine i lojalnost savezu.

Glavni tajnik ili tajnica nema ovlasti za donošenje političkih odluka. On ili ona samo formalno predsjedava Sjevernoatlantskim vijećem, najvišim tijelom za donošenje odluka. To važi i za vojne ovlasti. On ili ona također predstavlja NATO prema vani, bilo da se radi o drugim vladama ili medijima.

Buduća osoba na toj funkciji u svojoj biografiji mora imati funkciju šefa države ili vlade. Mora tečno govoriti engleski, francuski je poželjan.

Koji kriteriji su važni?

Osoba mora biti i u dobrim odnosima s Washingtonom. Na kraju su SAD ipak ključne, mada je glavni tajnik tradicionalno Europljanin. SAD daju vrhovnog komandanta NATO snaga (SACEUR), što je u jednom vojnom savezu – važnija funkcija.

Svih 30 vlada mora konsenzusom prihvatiti novog glavnog tajnika. Zato su važni regionalni interesi, porijeklo i politička pozadina, ali i vojna težina i diplomatski značaj zemlje porijekla.

Na primjer, u ovom trenutku bilo bi nezamislivo da netko iz Turske dođe na tu funkciju zbog teškoća koje predsjednik Erdogan ima s pristupanjem Švedske. Nasuprot tome, teško je zamisliti da bi Turska odobrila nekoga iz Finske.

Kako funkcionira proces izbora?

Ništa nije formalno definirano. Ne postoji zvanična komisija za izbor. Diplomati u tajnosti pregovaraju za svoje vlade dok se ne postigne konsenzus. Formalnog glasanja nema.

A kada se sve završi, šefovi država i vlada saveza objavljuju novo ime na samitu. Sljedeći samit na kojem bi se to moglo desiti je u Viljnusu, u Litvi, 11. srpnja.

Tko je u igri?

Zbog trenutne prijetnje iz Rusije, jedan diplomat NATO-a, koji ne želi biti imenovan, računa na ženu iz baltičkih država. U obzir dolazi aktualna premijerka Estonije Kaja Kallas ili premijerka Litve Ingrida Simonyte.

Žena iz neke od država na istočnom krilu sigurno bi dobila i podršku Poljske, čiji vojni značaj u NATO-u raste. Spominje se i Zuzana Čaputova, predsjednica Slovačke, zemlje koja ima direktnu granicu s napadnutom Ukrajinom. Njena nominacija mogla bi se protumačiti kao čin solidarnosti.

Ali, jugoistočno krilo NATO-a takođe ima kandidata: Klausa Johannisa, predsjednika Rumunjske, zemlje koja je od strateškog značaja za NATO zbog svog položaja na Crnom moru.

Na jugu, Italija je navodno preporučila Marija Draghija, bivšeg premijera – samo da bi istakla pravo južnjaka na tu funkciju.

Za Veliku Britaniju se također kaže da ima ambicija, jer želi nakon Bregzita povratiti svoju vidljivost na međunarodnom nivou. Kandidat bi mogla biti bivša premijerka Teresa May – što je međutim teško zamislivo mnogim političarima EU-a koji su se s njom godinama natezali oko sporazuma o Bregzitu.

Određene šanse navodno ima i kanadska ministrica financija Chrystia Freeland. Ona je unuka ukrajinskih doseljenika. U Kanadi je njeno porijeklo bilo predmet žestoke debate, jer su ruski propagandni mediji isticali navodne veze njenog djeda s nacistima tijekom Drugog svjetskog rata. Na kraju su ruski diplomati proterani iz Kanade.

Njen glavni problem je to što nije Europljanka. Upitno je bi li se europske zemlje NATO-a odrekle funkcije na koju tradicionalno imaju pravo. Međutim, kako piše „Washington post", Kanađanka navodno ima podršku SAD-a.

Ipak Stoltenberg još godinu dana?

Po kuloarima NATO-a u Bruxellesu može se čuti i glasina da bi Jens Stoltenbrg ipak mogao ostati, jer se u trenutnoj ratnoj situaciji tamo ne žele baviti kadrovskim pitanjem.

Stoga nije sasvim isključeno da Stoltenberg produži ugovor do travnja 2024. Tada će NATO napuniti 75 godina, što će se proslaviti na samitu u Washingtonu. Tome u prilog govori i činjenica da je trenutno ionako zauzeta pozicija koju je Stoltenberg prvobitno želio – da bude šef središnje banke Norveške.

Potraga će dakle potrajati još neko vrijeme. Njemačka novinska agencija dpa u Bruxellesu ističe da imena koja se u početku često spominju u javnosti, na kraju ipak ispadnu iz igre. To je još jedno čudno, nepisano pravilo u izboru kadrova NATO-a. Iznenađenja su dakle moguća.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu