NATO podržava američki proturaketni štit

Već nekoliko mjeseci Sjedinjene Države vode pregovore s Poljskom i Češkom. Amerikanci žele postaviti deset raketa u Poljskoj a u Češkoj izgraditi radarsku stanicu. Raketama bi se presretale rakete dalekog dometa koje bi poslale zemlje koje ih posjeduju ili bi uskoro mogle posjedovati nuklearno oružje, poput Sjeverne Koreje ili Irana.

Medutim nisu svi američke planove ocijenili uvjerljivim, naprotiv. U Kremlju se na ovaj sustav gleda ne toliko kao antiraketni štit protiv iranskih raketa već više kao ugrožavanje Rusije. Već tjednima ruska vlada se opire i prosvjeduje protiv planova, jer Iran uopće ne posjeduje rakete takvog dometa koje bi dosegle Europu, argumentiraju Rusi.

Radi se o zabrinutosti Moskve koju u NATO savezu od jučer ne razumiju:

„Svi su suglasni da američki antiraketni štit ne ugrožava Rusiju – niti broj raketa niti mjesto gdje će one biti stacionirane ne predstavljaju ugrožavanje Rusije“, pojasnio je glasnovornik NATO saveza James Appathurai.

Uvjerljivo objašnjenje raketnih planova

Amerikanci su svoje raketne planove pojasnili veleposlanicima zemalja članica NATO-a kao i stručnjacima za obranu – i to su učinili očito uvjerljivo. Do tada je i unutar NATO-a raketni štit bio zagonetka s mnogim pitanjima, kao što su - koje dijelove Europe štiti američki raketni sustav? I koje rakete žele Amerikanci uopće stacionirati u Poljskoj i Češkoj? Rasprava o američkim planovima razvila se i u Njemačkoji unutar vlade, gdje je SPD protiv stacioniranja, a CDU za.

Očito je Amerikancima uspjelo i kod NATO-a ukloniti sumnje. Svi su navodno bili složni da postoiji opasnost od raketa dalekog dometa.

„Sustavi se trebaju nadopunjavati“

NATO već godinama radi na raketnom sustavu obrane koji bi bio mobilan i koji bi štito NATO-ove snage od raketnih napada, bilo na Kosovu ili u Afganistanu. Osim toga NATO razmišlja i o raketnom sustavu obrane i za Europu.

„Saveznici žele da se sustavi nadopunjavaju“, izjavio je nakon sastanka glasnogovornik NATO-a Appathurai. Konkretno, to znači da bi mogući NATO-ov obrambeni sustav za Europu nadopunjavao američki sustav.

Na kraju ostaju rezerve kod Rusa koje Amerikanci žele ukloniti na način da Rusima ponude dalekosežnu suradnju. Na primjer razmjena podataka, Rusi mogu kontrolirati raketne rampe. No prva reakcija iz Moskve glasi; ne hvala! Očito u Kremlju se ne daju tako lako uvjeriti od Amerikanaca koji su to u Vijeću NATO-a i među saveznicima učinili s lakoćom.