Nasilje i strah: berlinski Židovi zabrinuti

Anna Chernyak Segal drži se isključivo činjenica, a ipak je vrlo zabrinuta. Ona spominje pokušaj podmetanja vatre u njenoj sinagogi sredinom listopada prošle godine s dva molotovljeva koktela, kao i napad na mladog člana te zajednice prije nekoliko tjedana u berlinskoj četvrti Gesundbrunnen. Mladić je, kaže, „fizički napadnut i antisemitski je vrijeđan“, a zadobio je „prijelom kosti i pretrpio ogromnu emocionalnu i psihičku štetu“.

O ta dva antisemitska napada na ortodoksnu Židovsku zajednicu „Kahal Adass Jisroel" u berlinskoj ulici Brunnenstraße izvještavano je u čitavoj Njemačkoj.

Uvrede u podzemnoj željeznici

Segal, predsjednica zajednice, navodi međutim da je bilo još mnogo drugih incidenata, što sve izaziva vrlo veliku zabrinutost za sigurnost. Ima verbalnih napada na ulici ili u javnom prijevozu, na primer uvredljivi povici: „Djecoubojice“. Ima izražavanja neprijateljstva na internetu, antisemitski znaci ispisuju se na stambenim zgradama i ulaznim vratima, s okvira vrata se otkidaju mezuze – kutijice u kojima je pergament s odlomcima iz religioznih tekstova koje Židovi vjernici kače na okvire vrata njihovih stanova.„Znatno je povećana prietnja Židovskom životu“, kaže ona. „Ovo nikad nismo mogli ni zamisliti.“

Segal je bila jedna od onih koji su govorili na predstavljanju godišnjeg izvješća za 2023. berlinskog „Centra za istraživanje i informiranje o antisemitizmu“ (RIAS-Berlin). Ono što statistika pokazuje u trezvenim, a opet tako zastrašujućim brojkama, ona svojim svjedočenjem udahnjuje život.

U 2023. RIAS-Berlin je zabilježio 1.270 antisemitskih incidenata u glavnom gradu Njemačke. To je najveći broj od osnivanja Centra 2015. i predstavlja povećanje od gotovo 50 posto u odnosu na prethodnu, 2022. godinu.

„Sedmi listopad 2023. je prekretnica“, kaže menadžer projekta RIAS-Berlin Julia Kopp. Od tada je antisemitizam uBerlinu „značajno prisutniji“ nego ranije.

Od 7. listopada, prvog dana napada pokolja terorističke organizacije Hamas, pa do kraja godine, bilo je u prosjeku oko deset antisemitskih incidenata dnevno. Zabilježeni su i kazneni incidenti kao i oni koji to nisu.

Kopp ukazuje na to da se židovski život u gradu odavno promijenio. Židovke i Židovi paze da ih ne prepoznaju po vjerskim simbolima. Neki se čak sele iz dijelova grada u kojima su posebno ugroženi.

„Traumatizirani i povrijeđeni“

Kopp navodi primer Židovskog restorana „DoDa's Deli", koji je dugo radio u berlinskoj četvrti Friedrichshein. Ubrzo nakon što je počeo teror Hamasa, prvo je uništen natpis restorana, a zatim je počelo stizati sve više prijetnji, ali i upozorenja ljudima da ne posjećuju taj lokal. „Bili su prisiljeni napustiti tu četvrt“, objašnjava Kopp. Vlasnici sada namjeravaju otvoriti restoran „DoDa's Deli“ u četvrti Wilmersdorf na zapadu Berlina.

Sigmount Königsberg, službenik Židovske zajednice u Berlinu zadužen za antisemitizam, ocjenjuje da novo izvješće pokazuje„koliko su veliki dijelovi Židovske zajednice u Berlinu traumatizirani i povrijeđeni“.

Pritom situacija u Berlinu, gradu s najvećom muslimanskom, a ujedno i najvećom palestinskom zajednicom u Njemačkoj, uopće nije izuzetak. To jasno pokazuje godišnje izvješće ureda RIAS u pokrajini Hessen za 2023, koji je predstavljen istog dana. I tamo su brojke eksplodirale nakon 7. listopada: više od 60 posto od 528 zabilježenih incidenata dogodilo se u posljednja tri mjeseca prošle godine.

Dan ranije su se novinarima u Berlinu obratili i stručnjaci iz „Udruge savjetodavnih centara za pogođene desničarskim, rasističkim i antisemitskim nasiljem“ (VBRG). Povjesničar Jens-Christian Wagner, šef Memorijalne zaklade Buchenvald i Mitelbau-Dora u Tiringiji, osvrnuo se tada na incidente koji se događaju tijekom obilaska bivših koncentracijskih logora. Bilo je, kaže, antisemitskih ili antiizraelskih komentara, pa čak i zastrašivanja zaposlenih u Memorijalnom centru.

Na pitanje rad li se o osobama iz propalestinskog, odnosno muslimanskog miljea, on kaže da su to u pravilu „autohtoni Nemci“ – dakle državljani Njemačke bez ikakvog migracijskog porijekla.

Sumnje i frustracije

Židovke i Židovi, odnosno izraelski državljani u svim dijelovima Njemačke, zabrinuti su za svoju sigurnost i integritet. Posebno u Berlinu. Usprkos tome, obično kažu da se osjećaju zaštićeno i dobro zbrinuto od strane policije. Ni stručnjaci Centra RIAS ne iznose kritike na račun ponašanja snaga sigurnosti tijekom antiizraelskih prosvjeda.

Pa ipak, javljaju se sumnje i frustracije. Segal priča kako je kamenjem razbijen prozor jedne židovske obitelji iz njihove zajednice. Kamenje su bacila djeca jedne muslimanske obitelji iz susjedstva.

Policajci su toj židovskoj obitelji preporučili: „Sklonite se iz ovog kraja. Mi tu ne možemo ništa.“ Takve poruke su za članove zajednice poražavajuće, kaže Segal. Nadležni „mole i mole“ pogođene da takve slučajeve prijavljuju. Ali, ne urade to svi.

Do sada je bilo mnogo pojedinačnih incidenata, uključujući i „slučajne susrete u svakodnevnom životu“, kako to kaže Julia Kopp. A s obzirom na to da su to slučajni događaji, pogođenima je bilo „teško da se od njih zaštite“.

Ujedno, s obzirom na sve veću borbenost i slogana i počinitelja, stručnjaci strahuju od daljeg porasta broja napada i eskalacije nasilja. Samuel Salzborn, kontakt-osoba u gradu-pokrajini Berlin zadužen za antisemitizam ukazuje na žestinu pojedinačnih protesta i ujedno strahuje od dalje agresije. On čak ocjenjuje da je to „razvoj koji potencijalno preuzima predterorističke strukture“.