Napad na stabilnost Njemačke

Alternativa za Njemačku (AfD) je prva znala: „Ovo su Merkeličini mrtvi" – objavili su neokrunjeni majstori jednostavnih mudrosti. Očito da je to pravi ton u cilju mobiliziranja prostih duša – dok se mnoge žrtve još bore za život. Nije da se s takvim bezobrazlukom nije računalo – naprotiv. Krizne situacije, ljudske katastrofe, obično su povod za zahtjeve za političkim korekcijama i za uzajamno optuživanje. U tom smislu nema iznenađenja.

Mirna zemlja postaje nervozna

Ali napad u Berlinu je prekretnica. Njemačko društvo, koje je godinama bilo i više nego zadovoljno sobom, vrlo je nervozno. Angela Merkel među stanovništvom vrijedi kao mudri jamac stabilnosti u vremenima brojnih kriza, ali i krivac za polarizaciju društva. U odnosu prema izbjeglicama, kultura dobrodošlice i privremeni gubitak kontrole njemačkih službi prepliću se toliko, da mnogi više ne znaju je li kancelarkino „Uspjet ćemo!" bilo dobro ili ne. Ali, je li napadač u Berlinu zaista bio izbjeglica?

Jedno je sigurno: bio je to napad. Napad koji nosi simboličan potpis. Onaj tko smrt i užas donosi u Berlin, na božićni sajam, taj zna što želi postići. Islamistički terorizam je Njemačku, zemlju koja je u svijetu još uvijek poznata kao pošten posrednik s umjerenom vanjskom politikom, pozicionirao u prve neprijateljske redove.

Konkretan strah od terora

Napada takvih dimenzija u Njemačkoj nije bilo još od atentata na minhenskom Oktoberfestu 1980. godine. Mjesto i vrijeme napada nose sljedeći potpis: napadač je udario u srcu Berlina, u europskom centru moći, na božićnom sajmu, koji jest komercijalan, ali ipak tradicionalno mjesto kršćanskog rituala. Najkasnije sada, više apstraktan strah od terora, u Njemačkoj je postao konkretan.

Počinju se javljati stvarni i samoproglašeni političari za sigurnost. Oduvijek se računalo s time da će Bundeswehr ponovo biti uključen u igru: uvijek pod geslom „valja pokušati" – jer tko još zna da Bundeswehr, prema Ustavu, ne smije biti angažiran na unutarnjopolitičkom području. Mnogo gore su sada sve žešće rasprave o vezama između dolaska izbjeglica i potencijalne opasnosti od terorizma. Ukoliko to uopće postoji.

Svojim zahtjevom da se redefinira izbjeglička i sigurnosna politika šef bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Horst Seehofer ponovo je otvorio pitanje koje je Angela Merkel tek prije nekoliko tjedana mogla zatvoriti. Sigurno da ljudi sada s pravom traže veću sigurnost, ali napadi kamionom u Nici, a sada i u Berlinu, pokazuju da jedan jedini čovjek i vozilo teško 40 tona, mogu biti oružje za masovno ubijanje – čak i da ni jedan izbjeglica nije došao u zemlju.

Hoće li kancelarka uspjeti?

Nije potrebno biti pristaša AfD-a kako bi se konstatiralo da je njemačka pravna država pretrpjela teške ozljede. Populistima to olakšava širenje straha: najprije nekontroliran dolazak stotina tisuća izbjeglica od ljeta 2015. godine, potom izgredi tijekom novogodišnje noći u Kölnu, a sad i mrtvi u Berlinu. Iz perspektive građana, to je znak da je država zakazala – čak i ako je iluzija vjerovati da politika može kontrolirati sve nepredvidivo.

Nešto se mijenja – politički prioriteti će se promijeniti. Savezna vlada ponovo ima glavnu zadaću. Angela Merkel zna što je čeka. Predizborna tema će se zvati unutarnja sigurnost. Kako birači ne bi masovno prešli na desnu stranu, ona mora vratiti povjerenje u državu koja štiti svoje građane. Ukoliko to ne bude uspjela, bit će to trijumf napadača: posijan razdor i destabilizacija konsenzusa jednog demokratskog društva.