"Napad na slobodu medija u Njemačkoj"
16. prosinca 2018
Njemačka istraživačka platforma CORRECTIV je prije samo nekoliko tjedana doživjela ovacije zbog otkrivanja ogromnog skandala. Zajedno s 19 europskih medijskih partnera, CORRECTIV je otkrio kako su bankari, trgovci dionicama i porezni savjetnici pljačkali državne blagajne.
Takozvanim Cum-Ex poslovima (trgovina dionicama uz pomoć poreznog novca) kriminalci u otmjenim odijelima uspjeli su „provući" najmanje 55,2 milijarde eura mimo poreznih uprava u Njemačkoj i desetak drugih europskih zemalja – i to ilegalno.
„Bio sam totalno iznenađen"
Ali na meti državnih organa nisu se našli samo počinitelji, već i novinarski istraživački centri. Državno odvjetništvo Hamburg otvorilo je istragu protiv glavnog urednika CORRECTIV-a - Olivera Schröma. Njega se sumnjiči da je poticao druge ljude na odaju poslovnih tajni.
"Bio sam totalno iznenađen kada sam doznao da Državno odvjetništvo u Hamburgu vodi istragu protiv mene", kaže Oliver Schröm za DW. Postupak je pokrenut zbog prijave koju je podnijela švicarska privatna banka Sarasin, koja je upetljana u Cum-Ex poslove.
Schröm je to otkrio već prije četiri godine. Banka se kod tog otkrića nije mogla boriti protiv novinara i spriječiti objavu, zato „što je priča jednostavno bila istinita", kaže Schröm. Banka je novinara prijavila zbog kršenja Zakona o borbi protiv nepoštenih poslova. Nakon toga je švicarsko pravosuđe pokrenulo istražni postupak i kasnije ga „prebacilo" kolegama u Hamburgu.
Napad na slobodu medija?
Njemačko udruženje novinara DJV vrlo kritično komentira istragu protiv renomiranog istraživačkog novinara i autora. Predsjednik DJV-a Frank Überall u intervjuu za DW govori o „napadu na slobodu medija". On sumnja u pravnu utemeljenost za vođenje istrage. „Poticanje na odavanje poslovnih tajni je stvar za koju možete ustvari biti krivi samo ako se nalazite u konkurentskom odnosu", objašnjava Überall.
Po tome bi okrivljeni šef CORRECTIV-a, koji je višestruko nagrađivan za svoja istraživanja, morao biti vlasnik neke banke ili barem posjedovati značajan dionički (vlasnički) udio u bankama da bi ga se uopće moglo okriviti. A to nije slučaj, naglašava Überall. "Zbog toga su optuživanja promašena. Ne razumijem kako se uopće moglo pokrenuti tako opsežnu istragu, prvi svjedoci su već ispitani." Ovaj slučaj ne baca baš dobro svjetlo na stanje slobode medija u Njemačkoj.
Moguće i racije
Po mišljenju šefa DJV-a, postupak protiv Schröma bi mogao čak biti i protuustavni pokušaj da se dođe do informanata i informacija. On upućuje na činjenicu da je prilikom istražnih postupaka u slučaju sumnje da je počinjeno neko kazneno djelo dozvoljeno provoditi i prisluškivanje i racije u redakcijama. One su prikladne „kako bi se došlo do materijala koje novinari inače ne moraju staviti na raspolaganje zbog njihovog prava na uskraćivanje davanja iskaza". Osim toga takva je procedura „pogodna" i u slučajevima kad se želi zastrašiti informante, koji žele upozoriti na neke nekorektne stvari.
Oliver Schröm također vidi tu opasnost. Kazneno-pravna istraga nije sitnica. „Državno odvjetništvo u rukama ima teoretski sve mogućnosti za postupak i istragu protiv mene. Ako u rukama imaju sudski nalog, onda mogu prisluškivati i moj telefon."
Šef CORRECTIV-a je za istragu saznao slučajno. Njegovi sugovornici su saslušani od strane Državnog odvjetništva, oni su upozorili Schröma da se vodi istraga protiv njega.
Financijski pritisak na CORRECTIV
Schröm kaže da je nepravedno osumnjičen i naglašava da je istraživačko novinarstvo danas važnije nego ikada prije. „Ja sam već više od 35 godina novinar i mogu reći da razina nikada nije bila ovako visoka. Mi smo se nevjerojatno profesionalizirali – i kroz suradnju s drugima i izgradnju mreže reportera. Teme su sve veće i globalnije i mi smo na to odgovorili."
Ali i suparnička strana ne spava, priznaje novinar. Pogotovo to važi za gospodarske teme. „Imate posla s multimilijunašima ili čak milijarderima. I onda na vas pošalju armadu pravnika", priča Schröm.
Pritom može nastati i financijski pritisak. To vrijedi posebice za novinarske platforme kao što je CORRECTIV. Prvi istraživački centar za opće dobro na njemačkom govornom području se financira samo preko donacija, mjesečnih članarina i donacija raznih zaklada.
Nema dakle financijskih rezervi uz pomoć kojih bi se moglo prebroditi dugotrajne procese. Zato se i Schröm pita: „Što mi to pomaže ako se postupak zatvori za tri godine ili budem oslobođen sumnji? Ja tri godine snosim visoke troškove. Tko će to platiti?"