Nakon raspada koalicije u Slovačkoj: kako dalje?
10. rujna 2022
Vladajuća koalicija u Slovačkoj predvođena premijerom Eduardom Hegerom iz konzervativno-populističke stranke Olano (Obycejni lide a nezavisle osobnosti - Obični ljudi i neovisne osobnosti) se raspala - a oporba sada svim silama pokušava preuzeti vlast. Povrh svega, bivši premijer Robert Fico iz lijeve populističke stranke Smer-SD (Smer-socialna demokracia) zalaže se za prorusku politiku, tj. kraj masovne podrške Ukrajini i promjenu slovačke vanjske politike u onu sličnu smjeru koji vodi mađarska vlada pod Viktorom Orbanom.
Petomilijunska zemlja dosad je uz Poljsku, Češku i baltičke zemlje jedna od zemalja EU-a koje su Ukrajini pružile najveću podršku u borbi protiv ruske agresije. Vlada u glavnom gradu Bratislavi isporučila je Kijevu oružje i streljivo, uključujući tenkove, samohodne haubice Zuzana 2 i proturaketni obrambeni sustav S-300. Osim toga, Slovačka je isprva prihvatila oko 800.000 izbjeglica iz Ukrajine. Većina ih je doduše otišla u druge zemlje, ali oko 90.000 ih je ostalo.
"Demokratski svijet ne može dopustiti da ratni fanatici određuju svjetski poredak. Zato će se puna potpora Ukrajini nastaviti, a Slovačka će i dalje biti dio koalicije zemalja na koje se Ukrajinci mogu osloniti na svom putu do pobjede", poručio je premijer Heger krajem lipnja 2022. nakon telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim preko Twittera.
"U Ukrajini je rat između SAD-a i Rusije, a Ukrajina je pod potpunom kontrolom SAD-a", poručuje istodobno bivši premijer Fico u videu na svojoj Facebook stranici. Centar za borbu protiv dezinformacija ukrajinske vlade klasificirao je na temelju ovakvih izjava slovačkog političara kao širitelja ruske propagande.
U pitanju nije samo Ukrajina
No agresorski rat Moskve i politika Bratislave prema Ukrajini nisu razlog krize sadašnje slovačke vlade. "Naprotiv, prethodnu vladu vjerojatno je najviše ujedinio njezin jasan stav o ruskoj agresiji na Ukrajinu", kaže za DW slovački politolog Grigorij Meseznikov. "Prema istraživanjima, i građani Slovačke također u velikoj mjeri podržavaju Ukrajinu. Ima doduše i antiukrajinskog raspoloženja, ali samo kod oko 10 posto Slovaka."
Kriza vlade započela je početkom srpnja 2022., kada je ministar gospodarstva Richard Sulik odlazak ministra financija i čelnika Olano-a Igora Matoviča iz vlade postavio kao uvjet za ostanak njegove liberalne reformske stranke SaS (Sloboda i solidarnost) u koaliciji. Impulzivan, kaotičan i autoritaran Matovič je prema anketama najnepopularniji političar u zemlji. Njegovu stranku, koja je prije dvije i pol godine pobijedila na izborima s 25 posto glasova, danas podržava svega oko osam posto birača.
Kritika predsjednice države
Rok za Sulikov ultimatum istekao je u ponedjeljak (5. rujna 2022.) i SaS je napustio koaliciju: ministri vanjskih poslova, obrazovanja i pravosuđa, kao i više od dvadesetak zastupnika. Razlog tome bile su osobne nesuglasice između bivšeg ministra gospodarstva Sulika, koji je prošli tjedan podnio ostavku, i Matoviča te činjenica da je potonji kao ministar financija u proljeće 2022. progurao financijski opsežne zakone za pomoć obiteljima i to uz pomoć zastupnika krajnje desnice s čime se nije slagao liberalni SaS.
"Matovič se ponaša kao prototip populista i mnogi se Slovaci osjećaju posramljeni njegovom vladavinom", rekao je slovački sociolog Michal Vasecka za češku radio stanicu Cesky rozhlas Plus. Predsjednica Zuzana Čaputova kritizirala je vladajuće stranke jer su se usredotočile na svoje političke sporove umjesto da se pozabave energetskom krizom. "Slovačka je čekala dva mjeseca da se koalicija prestane baviti sama sobom", rekla je Čaputova, poznata po svom proeuropskom stavu. „ Tako se ne može vladati”, zaključila je predsjednica.
EU milijuni, novi plinovod i novi reaktor
Pritom je Slovačka u proteklih nekoliko mjeseci uspjela riješiti neke goruće probleme bolje od ostalih zemalja EU-a. Za razliku od Poljske ili Mađarske, ta je zemlja već primila prve od stotina milijuna eura iz briselskog fonda za oporavak nakon pandemije COVID-19. Pušten je u rad novi plinovod prema Poljskoj, čime će Slovačka postati manje ovisna o opskrbi iz Rusije, te će i dalje imati dovoljno plina.Osim toga, pušten je u rad novi, treći blok nuklearne elektrane Mochovce.
Od sada će zemlja proizvoditi više električne energije nego što je troši. Osim toga, Hegerova vlada ograničila je cijene energije za kućanstva na prošlogodišnju razinu. "Pozitivan učinak bit će vidljiv zimi", rekao je politolog Meseznikov za DW. "Stanovnici Slovačke i dalje su nervozni, jer oporba tvrdi da vlada nije u stanju riješiti postojeće probleme. Vlada je učinila puno, ali za mnoge je koalicijska kriza ono što uskače u prvi plan."
Unatoč izlasku iz vladajuće koalicije, Sulik i njegova stranka već su izjavili da ne žele raspustiti vladu, ali su najavili da će nastaviti podržavati "razumne" zakone. A ako i dođe do prijevremenih izbora, to ne bi pod svaku cijenu trebalo predstavljati katastrofu za Slovačku i njezinu političku orijentaciju. "Nitko neće htjeti vladati s proruskim političarem poput Fica. To vrijedi i za pretpostavljenog pobjednika novih izbora, stranku Glas socijaldemokracije bivšeg premijera Petera Pellegrinija, koja nije proruska", objašnjava. Meseznikov.
"Proeuropska orijentacija Slovačke jasno je ojačala na posljednjim izborima i to neće biti lako poništiti. Odnos političkih snaga još uvijek je takav da proruske snage u Slovačkoj ne dominiraju", zaključio je ovaj politolog.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu