Najzapaženiji tekstovi DW-a u 2023. godini

Globalno gledano, protekla 2023. godina nije nam mnogo toga dobrog donijela. Rat u Ukrajini se nastavlja, bez izgleda da uskoro okonča. Nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael krenuo je i novi rat – onaj na Bliskom istoku, ponajprije u Pojasu Gaze. Gospodarstvo u Njemačkoj stagnira, cijene rastu, a Njemačka vlada je briljirala prije svega svojom zbunjenošću, nesnalaženjem i trzavicama unutar vladajuće koalicije. Rezultat: veliko nezadovoljstvo građana Vladom i nezapamćen porast popularnosti desno ekstremne i populističke Alternative za Njemačku (AfD). To sve se očitovalo i u čitanosti tekstova objavljenih na DW Hrvatski.

Kako je to izgledalo po mjesecima?

Siječanj

Početak godine obilježio je nastavak rata u Ukrajini nakon invazije ruske vojske na tu zemlju. Unutar Njemačke nastavila se već ranije započeta rasprava o tome koje bi oružje zemlja trebala isporučivati Ukrajini i u kojim količinama .

Pitanje koje je mnoge mučilo je Kada će Njemačka postati „strana u ratu"? . I  naš najčitaniji tekst se bavio tim ratom. Pažnju je izazvao zajednički tekst naših dopisnika iz Zagreba i Beograda Srbi i Hrvati u ratu u Ukrajini o dobrovoljcima iz tih zemalja koji se bore u ratu koji nije njihov: jedni na ruskoj, drugi na ukrajinskoj strani.

A čitana je bila i reportaža Marijanu su objesili, Natašu ugušili o prostituciji na koju siromaštvo u Moldaviji prisiljava mnoge mlade žene iz te najsiromašnije europske zemlje, i o tome kako su one izložene samovolji kako svodnika, tako i mušterija.

Veljača

Unatoč krizama u svjetskom, pa i europskom, gospodarstvu, za mnoge na zapadnom Balkanu je Njemačka još uvijek nešto kao obećana zemlja. Dok građani Hrvatske, kao članice EU-a, bez problema dobivaju dozvole rada, za druge iz regije je to teže. Ali Njemačka treba radnu snagu i stoga je je Vlada najavila liberalizaciju uvjeta. Njemački sindikati tom idejom nisu oduševljeni. U tekstu Strah njemačkih sindikata od dampinga sa zapadnog Balkana se objašnjava zašto.

Početkom mjeseca Tursku i Siriju su pogodili razorni potresi koji su odnijeli veliki broj ljudskih života i izazvali velika razaranja. U tekstu Potres u Turskoj i Siriji: zašto je toliko razoreno? objašnjavamo uzroke tolikih razmjera katastrofe, a u reportaži Turska: pljačke i linčovanja na području pogođenom potresom? pišemo o teškoj situaciji i nedovoljnoj pomoći u potresom pogođenim područjima.

Ožujak

Iz današnje perspektive, kada je Aleksandra Prijović u rekordno kratkom vremenu rasprodala pet koncerata u zagrebačkoj Areni, gotovo se smiješnim čini rasprava koja je početkom godine tresla Hrvatsku: otkazivanje narodnjačkih koncerata u Puli i Osijeku zbog navodnog „očuvanja identiteta“ tih gradova. O tim otkazivanjima i o onome što iza njih stoji pisali smo u tekstu Zabrane koncerata: lake note za teški sukob.

U Njemačkoj je, pak, početkom mjeseca pažnju izazvala jedna druga tema: sve više izvještaja o desničarskim ekstremistima koji rade za njemačku tajnu službu BND – vrlo često na području istočne Njemačke. Stoga je predsjednik tajne službe najavio: BND traži ekstremiste u vlastitim redovima.

Istovremeno je policija izvršila pritisak i na jednu drugu grupaciju na desno-ekstremnom dijelu političke scene u Njemačkoj – na tzv Građane Reicha (Reichbürger) . O tome smo pisali u tekstu pod nazivom: Pucnjevi za vrijeme racije kod Građana Reicha.

Travanj

Na posvojenje se u Hrvatskoj u prosjeku čeka tri godine, iako je puno djece koja trebaju obitelj. Za mnoge parove to je izuzetno teška i stresna situacija. O problemima s kojima se suočavaju pisali smo u tekstu Posvojenje djeteta u Hrvatskoj – mukotrpan proces dugotrajnog čekanja 

Apartmanizacija gradova, posebno onih koji su turističke destinacije, problem je ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim europskim zemljama - apartmana je sve više, stanova i stanovnika sve manje. Taj je problem uočen i u sjedištu EU-a u Bruxellesu, gdje su o tome najavljena nova pravila: I EU protiv pošasti apartmananaslov je teksta koji je privukao pažnju.

Svibanj

Masovno ubojstvo u jednoj osnovnoj školi u Beogradu potreslo je ne samo tu zemlju, već i cijelu regiju. Naš reporter iz Beograda je sažeo: Srbija u šoku, traži se „krivac". Kratko nakon toga desilo se još jedno krvoproliće, u Mladenovcu. U Srbiji su organizirani masovni protesti i pozivi na izvanredne izbore. 

U Hrvatskoj je, pak, svibanj mjesec kada se obavljaju posljednje pripreme za predstojeću turističku sezonu. No, kako smatra naš novinar, tu u odnosu na prethodnu godinu nisu učinjeni bitni pomaci: Hrvatski turizam: Nova sezona, problemi stari naslov je teksta koji objašnjava o čemu se radi.

A dok se Hrvatska pripremala za sezonu, Ukrajina se pripremala za dugo najavljivanu protuofenzivu. Naš autor je u opširnom tekstu analizirao Ukrajinska protuofenziva: gdje su slabe točke ruske vojske?

Lipanj

U lipnju je dva dana svijet zadržao zrak, kada se pobunio tadašnji šef moćne plaćeničke vojske „Wagner“, Jevgenij Prigožin, i na čelu kolone Wagnerovaca uputio prema Moskvi tvrdeći da je spreman boriti se „do kraja“. Odmah na početku pobune mi smo objavili vrlo čitanu analizu Šef plaćenika i „Putinov kuhar": Tko je Jevgenij Prigožin? i proročanski pisali: Prigožin bi mogao platiti životom, Putin imidžom. Četiri dana nakon početka pobune, kada je već bio poznat ishod, objavljena je još jedna zapažena analiza: Tko je pomagao Prigožinu i što je znao Surovikin?

Srpanj

Na veliku ukrajinsku protuofenzivu se dugo čekalo, najavljivana je s velikim očekivanjima i nadama – kako u samoj Ukrajini, tako i u njenim pomagačima na Zapadu. No ubrzo se pokazalo da je tijekom zime ruska vojska izgradila vrlo jake obrambene linije i da neće ništa biti od očekivanog brzog proboja ukrajinske vojske. No dio problema je bio i u samim redovima Ukrajinaca, konstatirao je naš sugovornik: Vojni stručnjak: ofenziva Ukrajine dosad slabo koordinirana.

U Hrvatskoj se pak usred turističke sezone žustro raspravljalo je li ona vrlo uspješna ili je podbacila. Naš autor je postavio pitanje Turizam u Hrvatskoj: samo za strane goste? i analizirao situaciju.

Kolovoz

Ekonomski stručnjaci su jedinstveni u procjeni: najveće gospodarstvo Europe – njemačko – sve više gubi dah i tapka u mjestu. Čini se da vladajuća koalicija nema odgovore na izazove turbulencija svjetske privrede. Poznavaoci prilika se pitaju: Njemačka je ponovo "europski pacijent"? 

U Ukrajini tamošnja vojska nikako da probije ruske obrambene linije, a u međuvremenu je Putin odbio produžiti sporazum o nesmetanom izvozu ukrajinskog žita u svijet. Širom Europe se počelo razmišljati o alternativnim putevima izvoza, pa se tu u igru uključila i Hrvatska. O čemu se radi, i koliko je to sve ozbiljno, pisali smo u tekstu Ukrajinske žitarice i hrvatske luke – rješenje za glad u svijetu? 

A usred turističke sezone u zemlji se raspravljalo o znatnom povećanju cijena, ne samo za goste, već i za domaće. Naš autor je analizirao: Hrvatska: turizam kao uzrok pada standarda građana 

Rujan

Trajno nestabilna i napeta situacija na Kosovu je krajem rujna eskalirala: grupa naoružanih Srba je napala kosovske policajce, došlo je do obračuna, na kraju je bilo četvoro mrtvih. Po mišljenju analitičara iz Beograda sukob je pokazao da ni Vučić više nema kontrolu nad Srbima na sjeveru Kosova. 

Rat u Ukrajini je doveo do novog promišljanja obrambenih potencijala u Europi. Pažnju je izazvala njemačka inicijativa o formiranju sustava protuzračne obrane Sky Shield. Cilj je jačanje NATO-ovog zaštitnog kišobrana za Europu.

Listopad

7.10. je svijet šokiran brutalnim terorističkim napadom Hamasa na pogranično područje Izraela uz granicu s Pojasom Gaze. Bio je to najgori pogrom Židova od holokausta tijekom Drugog svjetskog rata, udarac od kojeg se Bliski istok dugo neće oporaviti. Dok je zapadni dio svijeta odmah izrazio solidarnost i podršku Izraelu, u arapskom se svijetu slavilo krvoproliće. Slavili su i građani arapskog porijekla u Berlinu, nakon čega su uslijedile kaznene prijave zbog otvorenog antisemitizma. 

A upravo taj val antisemitizma pogađa ne samo Židove u Izraelu, već i širom svijeta. U Njemačkoj oni strahuju da ni tu više nisu sigurni. 

Dok je Izrael odmah krenuo sa zračnim napadima na uporišta Hamasa u Pojasu Gaze i najavio skoru kopnenu ofenzivu s ciljem potpunog uništenja Hamasa i oslobađanja talaca, naš autor je analizirao geopolitičke posljedice rata i ustvrdio da je geopolitički je za Zapad ova eskalacija bliskoistočnog konflikta trenutno izuzetno nepovoljna. 

Dok su u Izraelu ljudi oplakivali žrtve krvoprolića i bili zabrinuti za sudbinu talaca, u Gazi je civilno stanovništvo bilo to koje plaća visoku cijenu za teroristički napad Hamasa na Izrael. O situaciji na tom uskom pojasu zemlje izvještavala je naša reporterka u tekstu „Noćna mora koja se stalno vraća" 

Nakon užasnih terorističkih napada Hamasa na Izrael Židovi u Njemačkoj sa zabrinutošću prate razvoj događaja na Bliskom istoku. Oni strahuju da ni u Njemačkoj više nisu sigurni.

Studeni

S dolaskom zime na ukrajinskom frontu je postalo jasno: kontraofenziva ukrajinske vojske, u koju su i Kijev i Zapad ulagali toliko nade, nije uspjela. Bojišnica jedva da se malo pomakla. Vojni stručnjaci znaju da sada slijedi ukopavanje i upozoravaju: Zapad uljepšava rat u Ukrajini. 

Na Bliskom istoku rat se sve više širi i stradanje civilnog stanovništvau Pojasu Gaze je sve dramatičnije. Njihovu situaciju opisali smo u reportaži u kojoj jedan mladić na kraju rezignirano konstatira: „Nikoga nije briga za nas" 

Njemačku političku scenu uzdrmala je presuda Ustavnog suda koji je zaustavio nenamjensku preraspodjelu sredstava koja su svojevremeno bila namijenjena za ublažavanje posljedica pandemije. To je dovelo do velike rupe u proračunu, čime su u pitanje dovedeni brojni projekti sadašnje Vlade. 

Prosinac

Kraj godine donio je izvanredne izbore u Srbiji i formalnu pobjedu Vučićeve Srpske napredne stranke – ali i brojne optužbe na lažiranje rezultata i proteste bijesnih građana na ulicama. 

U Poljskoj je nakon odugovlačenja od strane predsjednika Dude, na kraju Donald Tusk ipak izabran za premijera, čime se okončala dugogodišnja vladavina nacionalno-konzervativne stranke PiS. Jedan od prvih poteza nove vlade bilo je smjenjivanje kompletnog rukovodstva nacionalne televizije, koja se bila pretvorila u propagandnu mašinu PiS-a.

A u Njemačkoj je kraj godine obilježilo veliko nezadovoljstvo građana radom sadašnje vlade i velikim porastom popularnosti ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku. Posljednjih dana godine je u malom gradu Pirna ta stranka prvi put pobijedila na izborima za gradonačelnika.

Hoće li se taj trend nastaviti pokazat će sljedeća godina: tada se u tri Istočnonjemačke savezne zemlje održavaju pokrajinski izbori: u Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu. Pobijede li i tu ekstremni desničari iz AfD-a, nije sigurno da će sadašnja vladajuća koalicija izgurati svoj mandat do kraja.