"Najveća mjera u poslijeratnoj povijesti"
27. siječnja 2009
Kako bi rasteretila građane, vlada – uz ostalo – predlaže blago povećanje neoporezivog dijela plaće uz istodobno smanjenje početne stope poreza na osobni dohodak. Paritetna stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje će početkom drugog polugodišta biti snižena za 0,6 posto. Samo će ta mjera državu koštati tri milijarde eura ove i šest milijardi iduće godine.
Za svako dijete predviđen je jednokratni doplatak od 100 eura. U konačnici bi obitelj s dvoje djece i jednim zaposlenim roditeljem čija ukupna bruto primanja ne premašuju 36.000 eura godišnje trebala raspolagati s dodatnih 430 eura. Političari vladajuće koalicije se nadaju da taj novac neće završiti na štednim knjižicama, nego će doista biti i potrošen. Jedino bi na taj način bio potaknut gospodarski rast. No, iskustvo uči da slični konjunkturni programi u prošlosti nisu pokazali željeni učinak.
Masovna ulaganja u komunalnu infrastrukturu
Od vladinih mjera izravno će profitirati građevinska industrija i zanatstvo. U iduće dvije godine iz savezne, pokrajinskih i komunalnih blagajni 18 milijardi eura bit će izdvojeno za unapređenje infrastrukture. Samo će u izgradnju i obnovu škola, vrtića i fakulteta biti uloženo šest i pol milijardi. Ostatak je predviđen za bolnice i slične javne objekte te za prometnice.
U zadnji trenutak postignut je kompromis i o reformi poreza na motorna vozila. On će se ubuduće, osim na temelju zapremine motora, određivati i s obzirom na količinu ispušnih plinova. Kako bi financirala predložene mjere, država će se ove godine dodatno zadužiti s rekordnih 37 milijardi eura. Odgovarajući rebalans proračuna za 2009. vlada danas (27.1.) također upućuje u parlamentarnu proceduru. O drugom konjunkturnom paketu Bundestag će, kako se očekuje, raspravljati i glasovati sredinom veljače.