Najgora vinorodna godina od 1961.

U prezentaciji Međunarodne organizacije za lozu i vino (L'Organisation Internationale de la Vigne et du Vin, OIV) ovog utorka, u svijetu će ove godine biti proizvedeno tek oko 247 milijuna hektolitara vina, što je 8,2% manje nego prošle godine. To je najniža razina od 1961., objavio je čelnik organizacije OIV Jean-Marie Aurand u Parizu.

Kada je riječ o prekomorskim proizvođačima, tu nema nekih velikih vijesti. Vinari Južne Amerike se mogu pohvaliti s više vina nego prošle godine, ali to zapravo ništa ne kazuje: prošle godine je i tamo El Niño poharao vinograde, a vinari Argentine (11,8 mil. hl), Čilea (9,5 mil. hl) i Brazila (3,4 mil. hl) se zapravo još nisu potpuno vratili svojim starim urodima.

Ali „teška kategorija" u vinarstvu je još uvijek Europa i tu se u samo tri zemlje – Italija, Francuska i Španjolska - stvara 44% vina čitavog svijeta. Najveći svjetski proizvođač je još uvijek ostala Italija, makar će se u njezinim bačvama ove godine naći gotovo četvrtina (23%) manje vina nego što je bilo prošle godine. Drugu zemlju po proizvodnji, Francusku, su pogodile obje pošasti ove godine: na sjeveru kasni mraz i hladno, vlažno ljeto i toplina koja je nastupila tek koncem kolovoza i došla prekasno da promijeni žalosnu sliku na trsovima – tako i Njemačka bilježi pad od 10%. Na jugu pak nikako da dođe nekakva ozbiljnija kiša tako da će i Francuzima otprilike nedostajati svaka peta boca.

Vina još ima, ali...

Zemlje koje se u Europi nekako nalaze između ta dva ekstrema zapravo nisu prošle loše: Austrija i čak Mađarska, a ne žale se niti vinari kojima je i ovakva godina otprilike normalna – Portugal i Rumunjska. I u drugim prekomorskim vinarskim regijama – Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoafričkoj Republici, Australiji i Novom Zelandu je također ove godine nešto više vina u bačvama, ali sve to nije dovoljno da nadoknadi gubitak iz Europe.

Jean-Marie Aurand se nije upuštao u nagađanja što će ovaj loš urod značiti za cijenu kapljice na našem stolu. Još negdje tamo od 2006. potrošnja vina u svijetu lagano pada tako da vinari imaju dovoljno vina u svojim podrumima da nitko ne ostane žedan. Ali i vinarima i vinoljupcima preostaje samo zapaliti svijeću – u Hrvatskoj će to prije svega biti svetom Martinu ili svetom Bartolu, ali tu je i sveti Urban. Ili možda najbolje: zapaliti svijeću svim poznatim i manje poznatim svecima zaštitnicima vina i vinara da tako loše ne bude i sljedeće godine kao ove.

aš (OIV, agencije)