Nada i strah - ilegalni useljenici u SAD-u

Jorge čeka na bilo kakav posao. Strpljivo stoji na rubu parkirališta jednog velikog šoping-centra u San Diegu. Kao i svakog dana u tjednu i to posljednjih 20 godina koliko već živi u ovom gradu u Kaliforniji. Jorge je, kako sam za sebe kaže, jedan od "jumpera", dakle onih ilegalnih useljenika koji su "preskočili" graničnu ogradu i iz Meksika ilegalno uselili u SAD.

Dug put do legalnosti

Zajedno s ostalima čeka da ga neki od posjetitelja šoping-centra angažira za kakav posao u kući i oko nje. "Koji put se tu radi o dva sata ali i nekoliko dana. No često se dogodi da čitav tjedan ne bude ničega", priča Jorge na lošem engleskom. U SAD-u živi oko jedanaest milijuna ilegalnih useljenika. Samo u Kaliforniji se broj "ilegalaca" procjenjuje na dva milijuna. Svi oni žive u vječitom strahu od kontrola i protjerivanja jer praktično ne posjeduju nikakva prava.

Jorge više nije jedan od njih. Nedavno je stekao državljanstvo SAD-a i to nakon duge procedure i zakona koji pred ilegalne useljenike postavlja gotovo nepremostive prepreke. Višegodišnja čekanja, visoke pristojbe i na kraju potpuna neizvjesnost hoće li čitav trud uroditi plodom ili će sve završiti konačnim protjerivanjem iz obećane zemlje. "Ja sam postao građanin SAD-a jer sam naporno radio i činio sve što se od mene tražilo", kaže Jorge i nastavlja: "Imao sam stalnu adresu, išao sam u školu, polagao sam ispite. To je sve trajalo preko pet godina, ali sada sam sretan i ponosan da sam građanin ove zemlje." No jedini problem je bio i ostao: za osobe poput Jorgea trenutno vladaju teška vremena u Americi, bez papira ili s njima.

Nužno potrebna reforma

Jorge se još smatra sretnikom. Mnogi ilegalni useljenici iz Južne i Srednje Amerike na putu prema obećanom sjeveru zapravo nikada niti ne dođu do svog cilja. Oni su lak plijen pljačkaških bandi koje ih prate u stopu njušeći lake žrtve. A mnogi jednostavno ostave kosti u pustinji između Meksika i SAD-a. "Svakog ljeta na meksičko-američkoj granici pogine više ljudi nego što ih je ukupno pognulo na Berlinskom zidu. Sve što želimo je jedna humana useljenička politika. Na ovoj je granici dosad poginulo više od 10.000 osoba", ogorčen je Enrique Morones iz humanitarne organizacije Border Angels. Pritom se ne može reći da politika problem ignorira. Bijela kuća je već godinama u potrazi za novim useljeničkim zakonom. Reforma useljavanja je dapače jedna od središnjih stavki programa predsjednika Baracka Obame koji sadašnje useljeničko zakonodavstvo u SAD-u smatra u potpunosti neprilagođenim sadašnjoj situaciji. Doduše, Obamini argumenti za reformu useljavanja su gospodarske, a ne humanitarne prirode: legalizacijom milijuna "ilegalaca" država bi dobila mnoge nove porezne platiše, a i unutarnja potrošnja bi dobila na elanu. No Republikanci i dalje blokiraju reformu iako je Demokratska stranka svojim političkim protivnicima izašla u susret odobravajući gradnju dodatnih sigurnosnih elemenata na meksičko-američkoj granici.

Republikanska blokada

Sadašnji useljenički zakon je, u tomu se slažu mnogi, nepravedan i nehuman. Jedan od najnehumanijih elemenata je i pravilo po kojem podnositelj zahtjeva za državljanstvom nakon podnošenja zahtjeva na 10 godina mora napustiti SAD. "Tko još napušta vlastitu obitelj na 10 godina? To je jedna suluda prepreka koju je zakonodavac postavio pred useljenike", kaže odvjetnica Nora Millner. Ona traži potpuno uklanjanje ove prepreke iz zakona. No Republikanci nisu sami u svom opiranju protiv legaliziranja ilegalaca i novog useljavanja. Jedan taksist, koji je htio ostati anoniman, jasno i glasno kaže zašto je protiv olakšanja useljavanja. "Ti ljudi nam dolaze, zaobilaze zakone, ponesu svoj novac u Meksiko i pritom iskorištavaju zdravstveni, socijalni i obrazovni sustav na račun poreznih obveznika", kaže taksist. No stručnjaci jasno demantiraju ove tvrdnje. Da je reforma useljeničkog zakona prijeko potrebna i iz gospodarskih razloga misli i republikanski član gradske uprave San Diega Kevin Faulconer. "Reforma je od životne važnosti za San Diego. Svi smo svjesni toga koliko su važni naši gospodarski odnosi s Meksikom a na snazi je useljenički zakon koji ne funkcionira. To je potpuno neprihvatljivo", smatra Faulconer.

Financijski poduzetnik Luis Maizel, i sam podrijetlom iz Meksika, smatra da u SAD-u postoji potpuno pogrešna predodžba o Meksikancima. "Mnogi misle da su Meksikanci samo vrtlari, konobari ili radnici u ugostiteljstvu", kaže Maizel. Nekadašnji student s Harvarda surađuje sa senatorom Marcom Rubiom iz Floride koji pripada tzv. "Gang of Eight", skupini od osam senatora koji rade na kompromisu za novi useljenički zakon. No njihov posao je težak. Republikanci i dalje odbijaju i najmanji pomak koji bi išao u smjeru olakšanog stjecanja državljanstva za ilegalce. Problem Baracka Obama i njegove reforme: u zastupničkom domu koji mora odobriti promjenu zakona, Republikanci raspolažu većinom.