Nacistička prošlost Huga Bossa
27. rujna 2011
Hugo Boss svoju karijeru započeo je kao obični krojač. Nakon Prvog svjetskog rata s 33 godine otvara krojački obrt u Metzingenu. Tada je njegova tvrtka zapošljavala 30-ak radnika. Za svoje je prilike bila poprilično uspješna no bila je daleko od statusa koji danas uživa. 1931. tvrtka je pretrpjela značajne ekonomske gubitke. U tom razdoblju Hugo Boss prihvaća ponudu stranke NSDAP koja traži krojača za nove uniforme svojih članova. Iste godine Boss osobno pristupa nacistima.
Od košulje do nacističke uniforme
"Ako uzmemo u obzir nastavak Bossove karijere, jasno je da njegovo pristupanje nacistima nije motivirano isključivo materijalnom dobiti. On je uistinu bio nacist koji je koristio prednosti svoje stranačke opredijeljenosti“, smatra povjesničar Roman Köster s minhenskog Vojnog fakulteta. Köster je naime vodio istraživanje nacističke prošlosti tvrtke Hugo Boss.
Od 1931. radnici Bossove tvornice proizvodili su uniforme za Hitlerovu mladež te paravojne organizacije SS-a i SA-a. Ovaj posao Boss je dijelio s još nekoliko njemačkih krojačkih obrta, a uz uniforme tržištu je i dalje nudio radnu odjeću te košulje. "Od uvođenja obavezne vojne službe 1938., Boss se počinje baviti isključivo proizvodnjom uniformi za Postrojbe Wehrmachta i SS-a. No, Boss nije imao monopol nad ovim poslom. Mnoge tvrtke profitirale su od nacizma“, objašnjava Roman Köster. Potom se zahvaljujući angažmanu s nacistima Hugo Boss afirmira u srednjem društvenom sloju.
Procesom denacifikacije, koji je uslijedio 1945., ustanovljena je Bossova upletenost u nacistički režim. No dopušteno mu je da i dalje vodi svoj krojački obrt.
Osnivač nije doživio procvat vlastite tvrtke na svjetskom tržištu. 1948. preminuo je u svome rodnom mjestu Metzingenu. Njegovi sinovi preuzeli su posao. U šezdesetim godinama prošlog stoljeća tvrtka se okreće proizvodnji odijela koja su tada još malu tvrtku pretvorila u jedno od najutjecajnijih modnih imena.
"Tek se prije nekoliko godina tvrtka Hugo Boss morala suočiti s optužbama o umiješanosti svog osnivača u nacistički pokret. No današnja tvrtka Hugo Boss više nema nikakve veze s obitelji Boss koja je firmu prodala“, objašnjava Hjördis Kettenbach, Bossova glasnogovornica te nadodaje: "Ljuti nas povezivanje s Bossovom nacističkom prošlošću, no s druge strane ipak smo odlučili zadržati njegovo ime. Stoga se moramo nositi i s njegovim negativnim konotacijama. Samostalno smo pokrenuli istraživanje kojim poručujemo: pogledajte, to se dogodilo nekoć, sad žalimo zbog toga. Danas smo naime jedna potpuno drukčija tvrtka i želimo upoznati javnost s našim drugim licem“.
Mutna prošlost njemačkih velikana
Hugo Boss nije jedina poznata tvrtka koja u posljednjih nekoliko godina istražuje svou nacističku prošlost. Industrijski moguli, njemačka obitelj Quandt, tek je ove godine javno progovorila o svojoj suradnji s nacistima. Ovi industrijalci, većinski vlasnici BMW-a te nekolicine uspješnih firmi, priznali su da su poslovali s nacistima te primali tisuće prisilnih radnika.
Nadalje, 1999. banka Deutsche Bank osnovala je interni institut za istragu vlastitih kreditnih poslovanja za vrijeme nacističke vlade. Između ostalog, izgradnja koncentracijskog logora Auschwitz financirana je putem kredita upravo ove banke. Čak su se i političke institucije poput Ministarstva vanjskih poslova detaljno pozabavile svojom poviješću. Ustanovljeno je da su u 50-ima i 60-ima mnogi diplomati s nacističkom prošlošću bili zaposlenici državnih službi.
Da bi iskupila svoje grijehe Savezna Republika Njemačka je krajem 90-ih osnovala takozvani odštetni fond. Financiraju ga tvrtke koje su surađivale s nacistima, a među njima je i Hugo Boss.
Pitanje krivnje
Istraživanju Romana Köstera jasno pokazuje načelo rada tadašnjeg Huga Bossa te odnos vlasnika tvrtke prema njegovih 140 prisilnih radnika. "Postoji jedan primjer kad je Boss samostalno izdao nalog da se radnici hrane u njegovoj kantini, a ne u logorima za istočnu radnu snagu. No s druge strane uočili smo mnoge slučajeve zlostavljanja i prijetnji radnicama. Ovakve ispovijesti bacaju jedno drugo, negativno svjetlo na modnu marku Hugo Boss“, ocjenjuje Köster.
Novi vlasnici Huga Bossa žale zbog negativne slike u medijima. "Mediji nikad nisu pisali o našoj želji da se ispričamo, našem trudu da budemo što transparentniji te sami istražimo prošlost firme. Vodeći mediji u zemlji temi su pristupili krajnje senzacionalistički s iskrivljenim činjenicama te provokativnim pitanjima poput : je li Hugo Boss bio Hitlerov krojač? Cijela priča služi povećanju tiraže dotičnih novina“, komentira Kettenbach.
Suočavanje s prošlošću dug je i bolan proces koji se ne može okončati pukim istraživanjem, uvjerava uprava tvrtke. Zbog toga će se u nadolazećim godinama "bossovci" i dalje baviti ovom problematikom.
Autor: Taube Friedel/ Lea Talijančić
Odg. ur.: Snježana Kobešćak