„Nacionalizam je adut Vučića i Đukanovića“

„Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović teško da je očekivao takvu ustrajnost od svojih protivnika. Već skoro tri mjeseca u Podgorici i u drugim gradovima protiv novog zakona o vjeri demonstriraju tisuće ljudi – svakog četvrtka i subote. Ima dana kada deseci tisuća ljudi sudjeluje na mirnim procesijama, koje uglavnom predvode crkveni predstavnici", piše Neue Zürcher Zeitung.

Švicarske novine potom objašnjavaju o kakvom se zakonu radi i kakva je vjerska struktura Crne Gore: „Mala država na Jadranu ima nešto više od 600.000. stanovnika. Oko 70 posto njih pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Pored islama, koji tamo ispovijeda oko petine građana, postoji i mala katolička manjina i pripadnici Crnogorske pravoslavne crkve ponovno osnovane 1993., ali nikad priznate kanonskim pravom."

Spor koji nadilazi religiju

„Iako se čini da su u polemici crkvena pitanja u prvom planu, spor nadilazi religiju i baca svjetlo na složen odnos Crne Gore sa Srbijom", piše Neue Zürcher Zeitung. „Veze dviju zemalja tradicionalno su bliske. Crna Gora je tek 2006. nakon referenduma s vrlo tijesnom većinom izašla iz konfederacije sa Srbijom. Pored toga, oko 40 posto građana Crne Gore etnički se smatra Srbima."

„Politička elita oko Đukanovića, koji je u Crnoj Gori već tri desetljeća na vlasti, trudi se da se ogradi od Srbije kako bi ojačala svoje pozicije. To podrazumijeva stvaranje crnogorskog jezika - premda je razlika od srpskog manja nego između dva njemačko-švicarska dijalekta - i ponovna uspostava vlastite nacionalne crkve. Također, na veliko nezadovoljstvo Srbije i velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve, Podgorica je priznala neovisnost Kosova."

Pogoršanje odnosa između Podgorice i Beograda

„Posljednjih tjedana, u jeku prosvjeda, odnosi između Podgorice i Beograda su se pogoršali. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će njegova zemlja pomoći Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori. Mediji bliski vladi su pisali o prijetnji kojoj su izloženi pravoslavlje, ali i Srbi i njihova kultura u Crnoj Gori."

„S druge strane, u Podgorici se povećava pritisak na Srpsku pravoslavnu crkvu i sada se govori o neplaćenom porezu. Komentatori to uspoređuju s alarmantnim izvještajima iz Srbije i intelektualnom naoružavanju pod Miloševićem, što je prethodilo ratovima na Kosovu i Bosni. Beograd opet pokušava uzeti Podgoricu pod svoj plašt i za to ima podršku iz Moskve, kojoj je ulazak Crne Gore u NATO uvijek bio trn u oku", pišu švicarske novine.

Instrumentalizacija sukoba

Na kraju, Neue Zürcher Zeitung se poziva na novinarku i aktivisticu Milku Tadić koja kaže da „ipak ne vjeruje da bi spor mogao dovesti do ozbiljnog sigurnosnog problema između dviju država. Ona kaže da je raspoloženje sasvim drugačije od devedesetih u vrijeme Miloševića i njegovih velikosrpskih ambicija. Prije se stječe dojam da obje strane instrumentaliziraju sukob. U Srbiji i Crnoj Gori ove godine su izbori", piše Neue Zürcher Zeitung.

„U obje zemlje je 2019. bilo velikih demonstracija protiv autoritarnog stila vlasti i nazadovanja po pitanju vladavine zakona i slobode medija. Osim aduta nacionalizma, Vučić i Đukanović jedva da imaju što ponuditi svom stanovništvu. Spor je ipak opasan za Crnu Goru jer prijeti da trajno podijeli tu zemlju", zaključuje autor Neue Zürcher Zeitunga Volker Pabst.

Priredila Dijana Roščić