Na stotine ljudi zbog vrućine završava u bolnici

Zbog ekstremnih vrućina je u razdoblju od 2002. do 2022. godine u prosjeku oko 1.500 ljudi godišnje moralo biti hospitalizirano u Njemačkoj. U 20 slučajeva vrućina je bila direktan uzrok smrti, priopćio je njemački Savezni zavod za statistiku. U proteklih nekoliko godina su toplotni udari, sunčanice i druga zdravstvena oštećenja uzrokovana vrućinom ili sunčevom svjetlošću doveli u prosjeku do 1.500 bolničkih liječenja godišnje. "Ekstremna vrućina je i kod nas problem za zdravlje stanovništva", konstatira se u izvještaju ovog zavoda, koji se pritom osvrće na razdoblje od 2002. do 2022. godine.

U tom vremenskom razdoblju je vrućina bila direktan uzrok smrti kod prosječno 20 ljudi godišnje. „Vrlo visoke temperature općenito povećavaju smrtnost", kaže se nadalje u izvještaju Saveznog zavoda za statistiku. U mnogim slučajevima kombinacija vrućine i prethodnih bolesti povećava rizik od smrti. Tako su i u prošlosti, u tjednima obilježenim toplinskim udarima i vrućinom, brojevi smrtnih slučajeva porasli jer vrućina često ima indirektan učinak na smrtnost, stoji u izvještaju.

Od 30 stupnjeva pa na više

Prema definiciji Njemačke meteorološke službe, vrućina nastupa kada temperature dosegnu 30 stupnjeva Celzijevih ili više. Kao primjer statističari navode 2015. godinu, koja je s prosjekom od 17,6 vrućih dana bila jedna od najtoplijih godina. Te godine je broj bolničkih liječenja zbog narušenog zdravlja uzrokovanog vrućinom i sunčevom svjetlošću dostigao brojku od 2.322 slučaja, što je 59 posto više od prosjeka u razdoblju od 2002. do 2022. godine, zabilježila je statistika. Iste godine, prema statističkim podacima, 60 smrtnih slučajeva bilo je povezano s vrućinom ili sunčevom svjetlošću - tri puta više od prosjeka od 2002. do 2022. godine.

Mnogo vrućih dana imala je i 2019. godina: tada su zabilježena 1.692 slučaja liječenja zbog vrućine i 39 smrtnih slučajeva. Najviše bolničkih liječenja (2.600) i relativno mnogo smrtnih slučajeva (41) zbog vrućine ili sunčeve svjetlosti zabilježeno je 2003. godine. I tada je s prosjekom od 19 dana bilo relativno mnogo vrućih dana. U svojoj studiji Zavod za statistiku se oslanja na podatke iz bolničke statistike i statistike uzroka smrti, kao i na podatke Njemačke meteorološke službe.