Na istoku nešto sasvim novo?
26. kolovoza 2019
Vruće ljeto u Njemačkoj ovih dana će se usijati i politički – 1. rujna su pokrajinski izbori u Saskoj i Brandenburgu na istoku zemlje. Mjesec dana kasnije bira se u Tirinškoj, također pokrajini koja je bila u sastavu nekadašnje Istočne Njemačke (DDR). Ishod izbora neće samo otkriti tko će vladati tim pokrajinama u idućih pet godina, već bi mogao imati dalekosežne posljedice i po zbivanja u političkom Berlinu.
1. Desničarska Alternativa za Njemačku pobjeđuje?
Jačanje desnice u vidu Alternative za Njemačku (AfD) ne može se nazvati istočnonjemačkim fenomenom – oni su u međuvremenu zastupljeni u svim pokrajinskim parlamentima širom zemlje. Pa ipak najveću podršku imaju na istoku, gdje su njihovi pokrajinski lideri posebno tvrdi na riječima i posebno ekstremni.
Dok na razini cijele Njemačke AfD u anketama ima oko 14 posto podrške, u Saskoj ima šanse da osvoji 25%, a u Brandenburgu 21 posto glasova – time bi mogli postati najjača stranka u svakoj od te dvije pokrajine. To bi bio i prvi put da od Drugog svjetskog rata u nekoj njemačkoj pokrajini ekstremni desničari završe kao najjača stranka.
Istraživanja pokazuju da je među biračima na istoku glavna tema prema kojoj donose odluku – migracija, odnosno izbjeglička kriza.
2. Ljevica na raskrižju
Tirinška trenutno u vidu Bode Ramelowa ima prvog i jedinog ljevičarskog premijera u povijesti Njemačke. Ljevica je od ujedinjenja tradicionalno jaka na istoku što nije ni čudo – radi se dijelom o nasljednicima nekadašnje režimske partije DDR-a.
Međutim nisu unutarstranačke čarke jedino što muči Ljevicu. Pokazalo se da kao stranka protesta protiv „establišmenta", Ljevica okuplja i birače kojima nije problem da pretrče i u tabor krajnje desnice.
3. Mogu li Zeleni napredovati?
Istok Njemačke uvijek je bio težak teren za Zelene koji su privlačili bolje obrazovane i bogatije birače iz urbanih sredina. Posebno im je teško u Saskoj i Brandenburgu, tradicionalno rudarskim pokrajinama – Zeleni se pak zalažu za obnovljivu energiju.
Ranije su se Zeleni često mučili preskočiti izborni prag od pet posto, ali sada to neće biti slučaj. Jer oni su na saveznom nivou jači nego ikada ranije, odlično su prošli i na europskim izborima u svibnju. Dio objašnjenja leži u tome što su se profilirali kao anti-AfD posebno kad se radi o migraciji. Također, borba protiv klimatskih promjena sve više zaokuplja i javno mnijenje, a Zeleni su u tome pioniri.
Vrlo je moguće da će rezultat Zelenih biti taman takav da budu jezičak na vagi i da svakako sudjeluju u vlasti. Možda u koaliciji s CDU-om?
4. Što izbori znače za kabinet Angele Merkel?
Svašta. Najprije, njezini kršćanski demokrati posrću, dok su koalicijski partneri iz Socijaldemokratske stranke u takvoj distopiji da je vrlo moguće da ove jeseni raskinu vladajuću koaliciju u Berlinu. Brandenburg je tradicionalno uporište socijaldemokrata, a Saska konzervativaca – ako tamo te stranke prođu loše, bit će to još jedan dokaz da se nešto mora mijenjati.
Obje (nekoć) velike stranke su najavile da će sredinom listopada (pr)ocijeniti rad vladajuće koalicije. Ukoliko dođu do zaključka da treba prekinuti suradnju, postoji mogućnost da se Njemačka prvi put okuša u konceptu manjinske vlade koju bi i dalje vodila Merkel - do redovnih izbora 2021. godine.
5. Koji je ishod vjerojatan?
Zbog jačanja AfD-a u spomenutim pokrajinama matematika najvjerojatnije neće dozvoliti formiranje koalicije samo dvije stranke – bit će potrebne tri ili čak četiri. S desničarima za sada nitko ne želi surađivati, a CDU-ovci imaju problem i s mogućom suradnjom i s Ljevicom.
Koalicije s nekoliko stranaka članica mirišu na nestabilnost, na eksperiment – nešto od čega Nijemci zaziru u političkom životu. Tri istočne pokrajine zajedno imaju samo deset posto ukupne njemačke populacije, ali ovi izbori će svejedno zanimati cijelu naciju.