Na Gornjem gradu stanuju duhovi

“Prvo primjer: policajac zahtijeva od pojedinca da ne sjedi na Markovom trgu uz opravdanje kako može omesti promet saborskih vozila. Drugi: djelatnik zaštitarske tvrtke onemogućava pristup dvorištu palače Jelačić u vlasništvu javne gradske ustanove“ – samo su neke od situacija koje, utvrđujući stanje gornjogradskih javnih prostora, popisuje katalog Urban festivala, koji zbog zabrane okupljanja na gornjogradskim trgovima i koncentracije od 60-ak nadzornih kamera, upravo visoki nadzor tog prostora navodi kao jedan od ključnih problema.

“To je mjesto na kojem se taj nadzor može najlakše izazvati pa smo htjeli vidjeti do koje mjere će uopće biti moguće djelovati na ulicama Gornjega grada prepunim kamera i policajaca, a sam će festivalski program pokazati koliko su te zabrane fleksibilne i što se uz njih može postići“, pojašnjava Marijana Rimanić iz festivalske ekipe.

A da se dosta toga može postići pokazao je performans konceptualnog umjetnika i boks mečom proglašenog “ministra kulture“ Siniše Labrovića, koji je festival otvorio kružnim mokrenjem na Markovu trgu. “Htio sam tom bazičnom gestom na tom ultimativnom civilizacijskom, državnom i kulturnom mjestu iskazati kako rođenjem sve to nama pripada“, izjavio je Labrović.

Izvana lijepo, iznutra…

Druga razina gornjogradskih problema odnosi se na samu arhitektonsku baštinu, koja čuva 8 stoljeća stvaranja te gradske cjeline. "Uočili smo paradoksalnu situaciju – gornjogradska pročelja obnovljena su do fine teksture koja stvara dojam vrlo bogatog dijela grada, međutim, s druge strane postoje unutarnja dvorišta koja su u lošem stanju, stanovnici koji se svakodnevno suočavaju s problemom stare infrastrukture i instalacija", komentira Ana Kutleša.

Njezina kolegica iz festivalske ekipe Marijana dodaje da su tijekom odlazaka na Gornji grad primijetile kako je to postalo mjesto duhova. “To su nam potvrdili i mnogi stanovnici i stručnjaci, koji se susreću s nemogućnostima funkcioniranja u povijesnoj jezgri“, kaže Marijana.

Kako Gornji grad funkcionira iznutra otkriva pak stanovnik te četvrti, urbanist Niko Gamulin: “Markov trg iza 19 sati, a ponekad i preko dana, izgleda avetinjski pust, a zapravo čovjek nema ni zašto doći ovamo ako ne ide na vjenčanje u Gradsku vijećnicu ili poslom ne dolazi u zgradu Vlade ili Sabora, jer drugih sadržaja ovdje nema.“ Gamulin dodaje kako je apsurdno to što jedan glavni gradski trg i najsvečanije mjesto jedne države nema nijedan javni sadržaj u svom okruženju.

Osjeća se, dodaje on, i nedostatak prave vizije za iskorištavanje komercijalnog potencijala povijesne jezgre, jer u zadnje 2 godine zatvoreno je preko 5 malih restorana i kavana. Najtragičnije je, žali se Gamulin, to što bi se u akciju moglo krenuti odmah, zato jer su vlasnici većine poslovnih prostora Grad Zagreb i Republika Hrvatska, no kakvo je stanje stvari najbolje govori primjer barokne palače na Markovom trgu koja stoji prazna preko 20 godina.

No ipak je to atraktivna lokacija

Zahvaljujući spomeničkoj renti koju moraju plaćati svi korisnici povijesnih građevina, s obnovama pročelja odmaklo se dosta daleko, no ostane li se samo na tome, Gornji će grad biti tek šarmantna scenografija za turističke ture. Gamulinu je drago da je pri gradu nedavno osnovano i povjerenstvo za revitalizaciju Gornjeg grada, no iako je i sam član, pomalo je skeptičan prema stvarnim rezultatima. “Planova za Gornji grad već smo imali mnogo, a niti jedan nije zaživio, što znači da je urbanistička struka tu možda zakazala ne znajući kako predočiti ostvarive planove, ali i da grad nema snage da krene u značajniju revitalizaciju Gornjega grad.“

Ipak, Gornji grad previše je atraktivna lokacija kako bi navedeni problemi ostali neriješeni. U ljetnim je mjesecima, zahvaljujući sve brojnijim ljetnim pozornicama, Gornji grad postao živo mjesto druženja i zabave, a od idućeg tjedna postat će bogatiji i za još jedan izložbeni prostor: atraktivni Muzej prekinutih veza, čiji je fundus već obišao svijet. A uskoro bi se, nakon dvije godine stanke, ponovno trebala otvoriti i legendarna gostionica 'Pod starim krovovima', kamo je u legendarnom filmu “Tko pjeva zlo ne misli“ mali Perica išao tati po litru i vodu.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. urednica: Marijana Ljubičić