Može li pandemija čak pomoći miru u Afganistanu?

Mnogi u Afganistanu sa iznenađenjem i ogorčenjem čuli vijest kako je ovog ponedjeljka iz Herata na zapadu zemlje na desetke Afganistanaca pobjeglo iz karantene. Za sve njih se sumnjalo da su zaraženi koronavirusom, lokalni mediji tvrde kako su neki doista testirani pozitivno. Ali svi oni nisu mogli više izdržati jadne uvjete koje su vladali u bolnici i pobjegli su iz karantene uz pomoć svojih obitelji.

Neki u Afganistanu to mogu razumjeti: "Tu se političari bore za vlast i moć, a za to vrijeme se širi opasni virus", žali se Mohamad Ibrahim Asim iz Kabula. "I pandemija i politička situacija neposredno utječu na svakodnevni život. A ako nitko ne upravlja ovom krizom, zateći će nas teška nevolja."

Prvi slučaj zaraze u Afganistanu je potvrđen još prije nekoliko tjedana. Riječ je bilo o Afganistancu koji se vratio u domovinu iz Irana. Prema navodima afganistanskog Ministarstva zdravstva trenutno je evidentirano 22 slučaja potvrđene zaraze, ali takvim informacijama je teško vjerovati. Jer svi oboljeli su na neki način imali veze sa Iranom sa kojom se proteže granica duga 900 kilometara praktično bez nadzora.

Sa druge strane granice, Iran priznaje oko 16.000 zaraženih virusom SARS-CoV-2. U borbi protiv pandemije je Iran odlučio protjerati na desetke tisuća izbjeglica iz Afganistana koji su živjeli u toj zemlji i medicinski stručnjaci su uvjereni kako među njima nema malo već zaraženih. Već i zato je teško vjerovati službenoj brojci od tek 22 zaražena.

Ništa ne funkcionira

Iran je bio među prvim zemljama izvan Kine koji se pretvorio u žarište zaraze, ali vlada Afganistana je reagirala i sporo i nevoljko. Prošlog tjedna je objavila zatvaranje javnih institucija i otkazala je sve sportske manifestacije. Nije dozvoljena niti proslava perzijske Nove godine, Nouruza koja se sprema ovog vikenda. Neki mediji i političari pokušavaju građane Afganistana upozoriti na ovu prijetnju od pandemije, ali učinak je veoma skroman.

Mnogi obrazovani Afganistanci žele strože propise protiv pandemije i kampanju koja bi dospjela i do stanovništva u zabačenim područjima te zemlje. Svakako bi se trebalo nadzirati i granica prema Iranu i Pakistanu. Ali su također suočeni sa realnošću: "Naša vlada nije u stanju nadzirati niti stanje u glavnom gradu", žali se Shoaib iz Kabula. "Kako će onda nadzirati i državnu granicu?"

Za Mohamada Asima je nužno da se prekine političko nadmetanje i da se svi prihvate borbe protiv bolesti. Jer nakon predsjedničkih izbora prošlog rujna su u Kabulu održane dvije svečanosti inauguracije: na jednoj je to bio pobjednik izbora i dosadašnji predsjednik Ghani, a na drugoj se i njegov rival Abdullah proglasio predsjednikom zemlje i formirao pak svoju vladu. "Najprije se oni trebaju pomiriti i kao prvu zajedničku mjeru krenuti u borbu protiv pandemije", sažima Asim. "A tek onda se trebaju pobrinuti i za mirovne pregovore sa talibanima."

Mir u doba pandemije

Nakon što su Sjedinjene Američke Države i talibani koncem veljače potpisali mirovni sporazum, pojavila se nada kako će i sve strane u samom Afganistanu započeti pregovore. Ali oni su zapeli već na prvom koraku i pitanju puštanja na slobodu talibanskih zatočenika.

Politolog i poznavatelj prilika u toj zemlji, Barnett R. Rubin ukazuje kako se baš svi moraju ujediniti kako bi se suočili sa ovom pandemijom. "Novi zbjegovi ili bilo koji oblik sukoba vodi samo još većem širenju bolesti. Zemlja je podijeljena, nema vlade koja funkcionira i veoma ograničene resurse", sažima Rubin. Utoliko je još važnije da svi surađuju.

Najia Anwari, glasnogovornica afganistanskog Ministarstva za mir tvrdi kako je izabrana vlada u svakom slučaju spremna nastaviti mirovne pregovore. "Koronavirus je globalna prijetnja. Vlada Afganistana prati razvoj i traži pregovore s talibanima."

Gdje uopće pregovarati?

Ali u ovim okolnostima je teško reći gdje da se uopće održavaju pregovori. Do sad su takvi pregovori uvijek održavani negdje u inozemstvu, ali zbog pandemije odmah otpadaju sve države Europe - neko vrijeme je bilo riječ o Norveškoj. Kako bi spriječio širenje zaraze, svoje granice je zatvorio i Katar - i talibani poštuju tu odluku, kaže nam glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid. No dodaje i kako je Katar najavio da će to potrajati samo dva tjedna.

Politolog Rubin poziva na razgovore barem putem video konferencije. Ili da se razgovori konačno vode u samom Afganistanu - o takvoj mogućnosti se u toj zemlji još uopće nije niti raspravljalo. Ali već i to bi moglo otvoriti nove perspektive i nove nade za tu zemlju. Jer očito su i izabrana vlada, paralelna vlada, baš i kao talibani zainteresirani zaustaviti širenje pandemije. Barem u tome su svi složni.

U realizaciji članka je pomogao Ghazanfar Adeli iz Kabula