Može li EU iz krize izaći jači?

Što je ustvari Europa? Mir, sloboda, demokracija, stabilnost, blagostanje. Nakon stoljeća punog konflikata i dva velika rata Europljani mogu biti sigurni da unutar Unije mogu živjeti sigurno. Međutim, prema nedavno objavljenoj studiji Europljani gube povjerenje u Europsku uniju i njezine političke institucije. Građani EU-a se brinu za budućnost svoje djece, radna mjesta i mirovine. Građani su frustrirani kada shvate da se njihov glas ne čuje u institucijama EU-a. Rezultat su demonstracije, prosvjedi i nasilje.

Iz krize izaći jači

Ana iz Slovenije s drugaricom Irenom godinama promatra politički razvoj u Europi. „Europska politika se suočava s teškim vremenima. Međutim, to nije ni prvi ni posljednji put. Nadam se da ćemo nadvladati ovu krizu. Nadam se da će iz nje izrasti jak i na međunarodnom polju važan EU.“

Baza za suživot unutar EU-a je kulturna raznolikost, visok angažman u zaštiti građanskih prava i zajedničke vrijednosti. Trenutno je važno zadržati jedinstvo kako bi iz privredne i financijske krize izašla jedna nova, jača Europa. U ovoj krizi postoje dvije mogućnosti: Ili će svi biti gubitnici ili dobitnici.

Belgijanac Francoise je politički angažiran u jednoj omladinskoj organizaciji. On kaže da se Europa brzo širi. „Međutim, mentalitet građana se ne mijenja tako brzo. Uskoro ćemo imati 28 članica. Da bismo postigli stabilnost u Europi, prvo smo morali zaustaviti širenje. Do sada je izgledalo tako da svaka zemlja zastupa svoje interese i da nitko ne misli na Europu u cijelosti”, kaže Francoise.

Solidarnost umjesto prava jačeg

Svaka država ima svoje mišljenje. Međutim, EU i europske integracije nisu nešto što se podrazumijeva samo po sebi. Izvorne razlike se u aktualnoj krizi ponovo primjećuju.

Benjamin iz omladinske organizacije “Mladi europski federalisti” kaže da zajednička Europa počinje kod zajedničkih izbora, ne samo za parlament nego i Komisiju. “Građani EU-a uopće ne znaju tko u Bruxellesu uopće donosi odluke. Oni uvijek okrivljuju briselske političare iako su ustvari političari u zemljama članicama ti koji moraju donositi odluke. To se ignorira”, kaže Benjamin.

Mladi Europljani pokazuju da ih interesiraju politički događaji u EU-u. Također su pokazali spremnost za političkim angažmanom i borbom za svoje interese. Europski političari, po mišljenju ovih mladih ljudi, trebaju također pokazati da se zalažu za rješavanje problema građana EU-a. Iz trenutne situacije bi, kažu oni, trebala izrasti Europa koja će biti gospodarski jaka i imati više demokracije i socijalne pravde.

9. svibnja se obilježava Dan Europe. 9. 5. 1950. godine je Robert Schuman pozvao Italiju, Njemačku, Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku da osnuju Europsku zajednicu za ugljen i čelik. Prvotna zamisao je, zapravo, bila kontrola Njemačke, osobito njezine proizvodnje čelika. Ali, bivši neprijatelji su s vremenom postali prijatelji.