Motornom pilom i vatrom na masline

U maslinovom ulju iz Apulije uživali su još rimski carevi. Tamo ima mnogo prastarih stabala maslina koja možda nisu baš iz Rimskog doba, ali su svakako već preživjela mnoge careve i kraljeve, ratove i pošasti.

No sada se ta stabla moraju rušiti jer ih je napala bakterija koja tamo uopće ne bi trebala postojati. I koja je jedna od najopasnijih štetočina biljnog svijeta: bakterija Xylella fastidiosa.

"Bakterija se unosi u biljku putem kukaca koji sišu sok biljke. Tako bakterija ulazi u ksilem, dakle kapilarni sustav biljke. U nekom određenom trenutku bakterije se spoje i tako stvaraju svojevrsni biofilm koji onda zatvara kapilare i zaustavlja transport vode. Ubrzo nakon toga, biljka se suši i umire."

Stephan Winter je patolog za biljke i već godinu dana je na jugu Italije. On je na čelu radne skupine koju je ad-hoc formirala Europska agencija za sigurnost živežnih namirnica (EFSA). Poslani su tamo kako bi procijenili, kolika je opasnost od bakterije Xylella fastidiosa za poljoprivredu čitavog kontinenta.

Zloglasni nametnik kalifornijskih vinograda

Kad je 2013. javljeno o prvoj infekciji na jugu Italije, nisu bili zaprepašteni samo poljoprivrednici nego i sav stručni svijet. Naime, Xylella je poznata u Kaliforniji gdje napada i uništava vinovu lozu, dok u Južnoj Americi čini golemu štetu po plantažama agruma. Sad se pokazalo da je opasna i za masline.

Lijeka protiv te bakterije - nema. Pretpostavlja se da je glavni prijenosnik patuljasti cvrčak (Homalodisca vitripennis), ali znanstvenici ne žele staviti ruku u vatru tvrdnjom kako je on jedini prijenosnik i da je dovoljno uništiti te kukce - kad bi to uopće bilo moguće. Poznato je i da bakterija može napasti i druge biljke - bademe, šljive... To znači da može nanijeti upravo nesagledive štete za poljoprivredu čitavog juga Europe.

Zato su stručnjaci užurbano analizirali i druge sumnjive slučajeve u Europi. Na sreću, našli su samo usamljene slučajeve u Francuskoj, na Korzici i južnije od Apulije. A u međuvremenu su i naučili mnogo više o toj bakteriji. "Xylella fastidiosa je bakterija koja ima više podvrsta. I svaka od tih podvrsta napada sasvim određene biljke", objašnjava Winter.

Genetskom analizom je utvrđeno da bakterije s juga Italije spadaju u podvrstu "Pauca", a eksperimentima se utvrdilo da ona napada masline - i oleandre, ali je na ovim prostorima bezopasna za vinovu lozu i agrume. No čak i kod maslina stvar ipak nije tako beznadna: "Ima stabala i sorti koje imaju određenu otpornost. A ima i znakova da ima i potpuno rezistentnih stabala. Ali koliko će dugo trajati da jedna takva otporna sorta masline naraste toliko da postane unosna na tržištu, to je drugo pitanje."

Bakterija - ili mafija?

Proći će godine dok se u Europi ne stvori prava strategija u borbi protiv Xylella fastidiosa. Trenutno su jedine metode koje je naložila i Europska unija doista drastične: krčenje maslinika, paljenje stabala i čak preoravanje tla. Samo kod Salenta u pokrajini Lecce je početkom prošle godine moralo biti oboreno oko milijun stabala na površini od gotovo 230 tisuća hektara.

Naravno da je i Stephanu Winteru jasno što znači rušiti toliku količinu tih plemenitih stabala, ali upozorava: nemamo izbora. "Riješiti se takvog nametnika je moguće samo oštrim pridržavanjem karantene. I striktnim pridržavanjem svih propisa, makar nekome to ne mora odgovarati."

Vlasnici maslinika na jugu Italije u međuvremenu imaju i drugih ideja o tome zašto se krče maslinici. Tako se u Apuliji širi i glasina da je mafija potplatila znanstvenike sveučilišta u Bariju da prošire tu bakteriju. Razlog je jednostavan: raskrčene maslinike tako mogu jeftino kupiti i pretvoriti u građevinsko zemljište za turističke projekte.

Na jugu Italije i takve monstruozne optužbe na žalost ne moraju baš uvijek biti glasine. Zato je tamošnje državno odvjetništvo čak pokrenulo istražni postupak protiv čitavog niza znanstvenika. Winter koji je tamo po nalogu EU-a može tek konstatirati: "Suosjećamo sa znanstvenicima koji su tamo pod velikim, velikim pritiskom. Ali polazimo od toga da su te optužbe neutemeljene."

No te sumnje su dovele i do jednog neugodnog razvoja u borbi protiv ove napasti: jedan tamošnji sudac je žurnom mjerom obustavio svako krčenje maslinika dok se ne utvrdi je li doista bakterija Xylella fastidiosa razlog za obaranje tih stabala maslina. A na jugu Italije nisu ni pravnici i političari baš uvjereni u dobre namjere stručnjaka Europske unije koji traže uništavanje maslinika.

U svakom slučaju, Xylella fastidiosa je došla u Europu. U Italiji će se još dugo morati baviti tim problemom. I u maslinicima - i u sudnicama i političkim tijelima.