"Mostar bi mogao živjeti od turizma"

Službeno, Mostar godišnje posjeti oko 300.000 turista. No, neslužbena brojka kaže da Stari most, modro-zelenu rijeku Neretvu, mostarsku Katedralu Marije Majke Crkve, Crkvu sv. Petra i Pavla, Karađozbegovu džamiju, manastir Žitomislići ili Crkvu svete Trojice u Mostaru u obnovi, vidi više od milijun poklonika grada na Neretvi.

Rijeke turista prelaze mostarski „Bulevar“, želeći pod nogama osjetiti tvrdoću i glatkost hercegovačkog kamena tenelije od kojeg je sagrađen Stari most, često ne znajući da su u gradu u kojem se zbog političkih nesuglasica nisu održali ni posljednji opći izbori. No, ljepote ovog hercegovačkog dragulja obrnuto su proporcionalne zadovoljstvu rezultatima od turizma, a često i sadržajima koji se nude.

Trgovci Kujundžiluka kažu da turisti redovito kupe vodu i pojedu ćevape, fotografiraju skokove s Mosta, prošeću Kujundžilukom, kupe neku sitnicu i nastave dalje do Dubrovnika ili Međugorja.

Kao rijetko gdje u svijetu, u Mostaru je prijelaz preko grandiozne građevine pod zaštitom UNESCO-a, besplatan. Rezultatima turizma u ovoj pravoj turističkoj meki nezadovoljni su gotovo svi a, kako izgleda, Mostarci nisu posebno raspoloženi "raditi za drugoga".

"Kada gledamo brojke, koliko turista dolazi i posjećuje Mostar, mi bi trebali biti prezadovoljni. Međutim, kada gledate iz uloge Grada, tu možemo biti potpuno nezadovoljni. Pri tom mislim da nemamo pogodnosti od tolikog broja turista, samo pojačan odvoz smeća i puno devijantnih pojava kao prosjačenje i krađa na čemu moramo stalno biti posebno angažirani", kaže gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić za DW.

Turizam – žrtva nepovoljne zakonske regulative

Zašto turizam u Mostaru još uvijek nije doživio svoj procvat? Bešlić ima i konkretan odgovor: najvažniji uzrok je nepovoljna zakonska regulativa. Naime, turistička pristojba pripada Federaciji BiH, a koja potom novac raspodjeljuje na županije i lokalne zajednice koje dobiju neznatan dio. Pri tom, kontrola uplate pristojbi je na mostarskim inspektorima.

"Takvo je stanje jer je visoki predstavnik 2005. godine, donio zakon o turističkim zajednicama u općinama i raspodjeli prihoda najvećim dijelom Federaciji BiH, a malim dijelom županijama i lokalnim zajednicama. U Mostaru gradi Grad, a Federacija ništa ne ulaže u održavanje i gradnju Starog grada", negoduje prvi čovjek Mostara, naglašavajući nužnost mijenjanja zakona i vraćanja ovlasti lokalnim zajednicama.

"Ovdje se može vrlo dobro živjeti od turizma. Imamo želju da što više turista dođe u Grad jer ipak puno ljudi radi na poslovima usluge, a da bi turizam zaživio u velikoj mjeri treba, prije svega, promijeniti zakone", tvrdi Bešlić.

Unatoč svemu, njegova vizija je Mostar kao top turistička destinacija regije. "Put je lagan, međutim, otkako smo se našli na Listi svjetske kulturne baštine, postali smo brend u svijetu. Mogućnosti za razvoj su ogromne, potrebni su investitori i povoljna zakonska rješenja", zaključuje gradonačelnik Mostara.

U gradu kojeg svjetski mediji svrstavaju među vodeće turističke destinacije, ne pršte optimizmom ni u Turističkoj zajednici, gdje su posebno razočarani činjenicom da turističku pristojbu godišnje plati tek 15-ak posto turista.

"Nemamo konkretnih podataka koliko ostvarimo posjeta i sve naše brojke su na bazi procjena. Službeno, kroz čitavu godinu je uplaćeno manje od 10.000 KM pristojbe. Boravišna pristojba je 2 KM za noćenje i to je onda nepunih 300.000 noćenja, ali mi mislimo da se radi o 800.000 i čak do milijun gostiju. To su velika odstupanja", kaže Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice HNŽ-a.

Kako zadržati turiste?

On smatra da za ovakve propuste odgovornost snose svi, od države do lokalnih razina, a najviše nediscipliniranih domaćih ugostitelja. "Zbog toga", kako naglašava, "nije se u mogućnosti ni značajnije uložiti u turističku promidžbu". "Što nam koristi od ekspertize razvoja turizma kada je ovakvo stanje na terenu?", pita Krešić.

Unatoč nepovoljnim zakonskim regulativama, na koja se tuži mostarski gradonačelnik te nesavjesnim ugostiteljima, na ovom području sve je više turističkih agencija, koje nastoje gostu pružiti zanimljive sadržaje i nezaboravan posjet hercegovačkim biserima.

No, zašto se, unatoč svemu, u Mostaru gosti zadržavaju tek jedan dan ili, još češće, tek nekoliko sati? "Problem je nedostatak sadržaja, kulturno-zabavna ponuda kako bismo zadržali goste da ostanu više. Mostar najviše posjećuju turisti koji već borave na hrvatskoj obali, Neumu, Međugorju i Crnoj Gori i dolaze na jednodnevni izlet. A i ukupna politička situacija u zemlji, imamo loš brend u svijetu", ocjenjuje Mili Bijavica iz Turističke agencije Fortuna Tours.

No, i za tih nekoliko sati, posjetiteljima se nastoji što više pokazati u tzv. Hercegovačkim turama - od posjeta najveće atrakcije, Starog mosta, sakralnih objekata, kraljevskog grada Blagaja, Počitelja, Villa Rustice kod Čapljine, Hercegovačke vinske ceste, vodopada Kravice kraj Ljubuškog, a stigne se posjetiti i Park prirode Blidinje.

"Onaj tko ima ideje, rano ustaje i radi cijeli dan, može u svakom sektoru napraviti rezultate, a ne samo u turizmu. Ovdje je značajan i privatni sektor, posebno proizvodnja domaće hrane. Svaka obitelj može živjeti od turizma", zaključuje optimistično Bijavica.