"Moralna i politička sramota za Sarajevo"

"Bogić Bogičević za brojne slovi za legendu od kako je u ožujku 1991. godine nacionalističkom predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću rekao odlučno "Ne". Bogičević je tada bio predstavnik BiH u Predsjedništvu Jugoslavije i suprotstavio se planovima o uvođenju izvanrednog stanja i sve agresivnijem -srpsko-nacionalističkom mahinacijama u Beogradu. "Ja sam doduše Srbin, ali ne po zanimanju", rekao je Bogičević Miloševiću, koji je kasnije bio optužen za ratne zločine. Do danas slovi kao jedan od rijetkih političara u BiH koji je bez sumnje iznad nacionalizma, korupcije i nepotizma", piše minhenski list Süddeutsche Zeitung (SZ).

List dalje navodi: "Senzacija je bila velika i u inozemstvu kada je u studenom 2020. godine na lokalnim izborima u BiH izgubila Stranka demokratske akcije, koju brojni građani smatraju korumpiranom, a poražena od strane saveza četiri stranke, koje su se potom dogovorile da Bogičevića predlože za gradonačelnika. Njegov izbor u Gradskom vijeću je slovio kao formalnost, ali iznenađujuće on tokom tajnog glasanja nije dobio većinu. U pismu koje je Bogičević uputio šefovima Socijaldemokratske stranke, napisao je da je njegova kandidatura očigledno postala kamen spoticanja unutar četvorke", piše SZ.

List navodi da je nakon Bogičevićevog povlačenje kandidature Gradsko vijeće ipak ponovo glasalo i izglasalo Bogičevića za gradonačelnika, ali da je on ponovio da je njegovo povlačenje kandidature neopozivo. U pismu koje je Bogičević potom uputio građanima, podsjeća list, on je rekao da se teškog srca odlučio, ali da je to za njega bio jedini častan odgovor na svaki pokušaj da ga se ljudski i politički ponizi. List završava tekst citirajući režisera Dinu Mustafića, koji je rekao: "Ovo je velika politička i moralna sramota za cijeli grad."

Cjepivo u Srbiji za susjede

Srbija je proteklog vikenda cijepila tisuće građana iz drugih balkanskih zemalja. O tome piše list Die Welt u tekstu pod nazivom "AstraZeneca za sve – besplatno i bez termina".

"Bilo je ljudi svih starosnih dobi, od kojih su neki prešli dug put. Došli su iz Crne Gore, BiH, Hrvatske ili Sjeverne Makedonije da bi u Srbiji dobili ono što nisu mogli u vlastitoj zemlji: cjepivo. Fahir je s bratom i roditeljima krenuo iz Sarajeva u tri ujutro kako bi što ranije stao u red. Njegovi roditelji spadaju u rizične grupe, njegova majka ima 60 godina, otac 62. Bratu je tek 20 i zdrav je, ali u Beogradu se ovog vikenda mogao AstraZenecom cijepiti svatko – bez obzira na nacionalnost i starost. I to bez termina. "Vrlo smo zahvalni Srbiji, ali to je pomoć koja se i očekuje od susjeda", prevodi Fahir riječi svojih roditelja", piše Die Welt.

List citira Nikolu Nikodijevića, predsjednika Gradskog vijeća Beograda, koji je rekao da je tokom vikenda u halama Beogradskog sajma cijepljeno 9600 stranih državljana.

"Nikola Burazer, glavni urednik stranice vijesti "European Western Balkans" zna razloge srbijanske velikodušnosti. I u Srbiji naime britansko-švedsko cjepivo AstraZeneca ima problem imidža. Osim toga zemlja ima i sve veću grupu antivaksera. "Većina Srba želi Sputnik i Sinopharm, a njih imamo dovoljno", kaže Burazer. "Zašto onda vlada ne bi trebala pokloniti AstraZenecu strancima ako je Srbi ne žele?"

Osim toga to je istovremeno, kako on dalje kaže, velika PR akcija Srbije kako u zemlji tako i u inozemstvu. Kampanja cijepljenja u Srbiji je u punom jeku. Trenutno je cijepljeno 34 posto stanovništva. Riječ je o postotku od kojeg su brojne države EU još uvijek daleko", piše Die Welt. "To da Srbija pomaže svojim susjedima u nuždi će kod njih ostati u sjećanju još desetljećima", kaže Burazer za Die Welt.

Priredila: Jasmnia Rose