Mora li Njemačka zaista toliko štedjeti?

Bundestag ovog tjedna obavlja nešto što je zapravo trebao učiniti početkom prosinca 2023: donosi proračun za godinu koja je već počela. Za kašnjenje je odgovorna vlada. Socijaldemokrati (SPD), Zeleni i Liberali (FDP) se donedavno nisu mogli složiti oko toga kako bi se ove 2024. moglo štedjeti kada su u pitanju izdaci države.

Proračunom je planirano da država potroši oko 477 milijardi eura, od čega bi 39 milijardi trebalo biti financirano kreditima. To je maksimum koji dozvoljava tzv. „kočnica zaduživanja" koja je definirana Ustavom koja kredite vezuje s gospodarskim učinkom zemlje.

Njemačka duguje više od 2.450 milijardi eura

„Kočnica zaduživanja" je uvedena je 2009. Prije toga, kada su prihodi bili nedovoljni, bilo je uobičajeno da vlade uzimaju kredite, odnosno da se u velikoj mjeri zadužuju.

Kočnica duga je suspendirana tijekom pandemije koronavirusa, kao i nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Njemačka je sada dužna više od 2.450 milijardi eura. Zbog toga je u saveznom proračunu za 2024. samo za plaćanje kamata predviđeno 36 milijardi eura.

Kočnica duga: razumna mjera ili kočnica budućnosti?

„Razum nalaže" da se ponovo aktivira kočnica duga, rekao je ministar financija i čelnik liberala Christian Lindner u Bundestagu.

Međutim, njegovi koalicijski partneri, SPD i Zeleni, htjeli bi više kredita kako bi se Njemačka modernizirala i stalno ističu da je kočnica zaduživanja zapravo „kočnica budućnosti“.

Njemačkoj su potrebne ogromne investicije

U Njemačkoj je mnogo toga istrošeno i uništeno. Dotrajale su ceste, mostovi, željeznička mreža, ali i zgrade državnih obrazovnih institucija, odnosno škola i sveučilišta. Moralo bi se ulagati i u digitalizaciju. U usporedbi s drugim zemljama, Njemačka po tome zaostaje, baš kao i kada se radi o znanju učenika.

Po uredima preopterećenih institucija i sudova gomilaju se neobavljeni slučajevi. Širom zemlje nedostaju stotine tisuća stanova, posebno za građane s niskim primanjima.

Težak oproštaj od plina, nafte i ugljena

Međutim, većina novca nedostaje za postupno ukidanje fosilnih goriva i klimatski neutralno restrukturiranje privrede. Vlada je za to bila izdvojila 60 milijardi eura, novac od kredita koji nije potrošen tijekom pandemije koronavirusa. Taj plan je, na zahtjev oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU, blokirao Ustavni sud.

Bundeswehr i Ukrajina, i što ako opet dođe Trump?

Tijesno je i u vojnom sektoru. Bundeswehr je već godinama u jadnom stanju i trebao bi ponovno stati na noge. Za to je predviđeno sto milijardi eura, raspoređenih na nekoliko godina. Ni taj novac neće trajati vječno, pogotovo što će se takozvani specijalni fond Bundeswehra koristiti i za financiranje isporuka oružja Ukrajini.

To je jedino moguće rješenje s obzirom na situaciju s proračunom. A moglo bi postati i gore ako Ukrajini bude potrebno više novca. SPD i Zeleni već su pozvali da se u tom slučaju ponovo ukine dužnička kočnica.

Situacija bi mogla postati još teža 2025. ako sljedeći predsjednik SAD-a opet postane Donald Trump. SAD su najveći financijer Ukrajine, a na drugom mjestu je Njemačka. Ako Trump ukine podršku Ukrajini, financijski bi morala pojačano uskočiti Europska unija. A to bi imalo ogroman utjecaj i na njemački proračun.

Savezni izbori 2025.

I za budući proračun se već zna da će biti tijesno. Kako stvari trenutno stoje, u financijskom planiranju za 2025. postoji rupa od najmanje 16 milijardi eura. Detalji bi mogli postati poznati u ožujku ako ministar financija Lindner tada predstavi ključne točke za nacrt proračuna.

Sljedeća 2025. godina bit će ključna godina za tri vladajuće stranke, jer se u rujnu održavaju izbori za Bundestag. A SPD, Zeleni i FDP u ispitivanjima javnog mnijenja stoje vrlo loše.

Linije sukoba u planiranju proračuna su predvidljive: SPD će pokušati spriječiti rezove u socijalnom sektoru, Zeleni će se zalagati za dovoljno sredstava za zaštitu klime, a FDP će i dalje htjeti štedjeti.

Njemačka privreda je u recesiji

Ministar financija Lindner zahtjeva da se ponovo pregovara o tri bloka troškova:

1. tzv. „Građanskom novcu ", kako se od 1. siječnja naziva socijalna pomoć,

2. međunarodna financijska pomoć,

3. subvencije koje ne pomažu u rasterećenju privrede.

Dok širom svijeta, pa i u eurozoni, privrede rastu, Njemačka bilježi blagu recesiju. To će, naravno, utjecati i na porezne prihode. Naredna porezna procjena bit će obavljena u svibnju, što će također predstavljati osnovu za planiranje proračuna.

Nije samo AfD ta koja želi štedjeti na izbjeglicama

Najveći oporbeni zastupnički klub u Bundestagu, onaj Unije CDU/CSU, također poziva na smanjenje socijalnih davanja. Demokršćani na nišanu imaju i „Građanski novac", na koji odlazi 44 milijarde eura godišnje. Ali i na izdatke za izbjeglice.

„Imamo 1,7 milijuna korisnika socijalne pomoći registriranih kao nezaposleni, a koji bi sutra mogli početi raditi", rekao je zamjenik šefa zastupničkog kluba Unije CDU/CSU Mathias Middelberg u Bundestagu. „Pitanje azila sada je postalo ogroman faktor troškova, za to trošimo 27 milijardi eura, uključujući i borbu protiv uzroka izbjeglištva."

Borba protiv uzroka izbjeglištva uključuje i razvojnu i humanitarnu pomoć. Te dvije oblasti već su najveći gubitnici u proračunu za 2024, žale se nevladine organizacije poput VENRO-a. Proračun Ministarstva za ekonomsku suradnju i pomoć u razvoju bit će smanjen za gotovo deset posto, a humanitarna pomoć za 20. Zajedno, to iznosi dobrih 1,4 milijarde eura.

Michael Herbst, izvršni direktor VENRO-a, smatra da je zabrinjavajuće to što rezove više ne zahtijeva samo dijelom ekstremno desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). „Ono što posebno zabrinjava jest tendencija da se populistička kritika razvojne politike, koja je na krajnjoj desnici uobičajena, nađe kao argument za tako drastične rezove u strankama centra, pa i lijevog centra."

Kontradiktorne izjave ministra

Ministar financija Lindner u Bundestagu se doduše izjasnio protiv daljih rezova u toj oblasti. „Čuo sam da demokršćani i oporba u cjelini zahtijevaju da se smanje izdaci za naš međunarodni angažman. To ne bih savjetovao, i to ne samo zbog humanitarne odgovornosti, nego zato što je međunarodna suradnja i sprječavanje kriza duboko u interesu Njemačke, na primer za kontrolu migracije.“

A pritom su dalji rezovi u toj oblasti već planirani u proračunu za 2025. i to od strane upravo ove vlade čiji je Lindner ministar.

Ovaj članak je originalno objavljen na njemačkom jeziku.