Moldavija: kako je funkcionirala ruska izborna prevara?

U kasnim večernjim satima 20. listopada 2024. godine, neposredno nakon što je održan referendum o ulasku u Europsku uniju i prvi krug predsjedničkih izbora, moldavska aktualna predsjednica Maia Sandu je skamenjenog lica izašla pred novinare – kako bi dala izjavu u trajanju od samo oko minutu i pol. Sandu je rekla da se dogodio „neviđeni napad na slobodu i demokraciju u našoj zemlji“. Izborna prevara je dosegla „razmjere bez presedana“, rekla je ona i dodala kako se pokušalo doslovno kupiti do 300.000 glasova moldavskih birača. Sandu nije odgovarala na pitanja okupljenih novinara, te je nakon te kratke izjave napustila prostoriju.

U tom trenutku se već naziralo da će Sandu, kao proeuropska šefica države, biti vjerojatno uvjerljiva pobjednica prvog kruga predsjedničkih izbora. No, njezini uglavnom proruski konkurenti uspjeli su ipak osvojiti puno više glasova nego što su to predviđale ankete. A osim toga stizali su i rezultati referenduma o Europskoj uniji: za razliku od onoga što su predviđala istraživanja javnog mnijenja, u večernjim satima tog 20. listopada se činilo da će jasna većina moldavskih birača odbaciti EU-perspektivu svoje zemlje. Doduše, jutro nakon toga je porastao broj onih koji su podržali integraciju Moldavije u Uniju, i to zahvaljujući glasovima dijaspore. Tako da je na koncu tijesna većina ipak podržala proeuropski kurs. No, rezultat referenduma je iz perspektive tih snaga bio ipak puno lošiji od očekivanog.

Promatrači političke situacije u Moldaviji već danima se bave pitanjem: je li Republika Moldavija možda ipak puno više polarizirana između proeuropskog i proruskog tabora nego što se to do sada mislilo? Je li jaz puno veći nego što pretpostavljalo? Ili se tako veliku razliku između rezultata anketa i izbornih, odnosno referendumskih rezultata, može objasniti „neviđenom prevarom“, kako to tvrdi Maia Sandu?

Poligon hibridnog rata

U međuvremenu je i poznat odgovor na to pitanje. Radilo se uglavnom o izbornoj manipulaciji. I to ne samo u do sada neviđenom razmjerima, već i (barem što se tiče europske prakse) neviđenim metodama. Takav zaključak se nameće na temelju rezultata istrage koju je moldavska policija u međuvremenu prezentirala javnosti. Republika Moldavija je, sudeći po tim spoznajama, postala poligon za vođenje hibridnog rata, rata kojim se upravlja iz Rusije – rata koji demonstrira što se može ili bi se moglo dogoditi i drugdje.

Sudeći po navodima šefa moldavske policije Viorela Cernauteanua, jedna kriminalna skupina iz okruženja moldavsko-izraelskog biznismena Ilana Shora, koji živi u Rusiji, od travnja 2024. je oformila mrežu s oko 138.000 moldavskih državljana s ciljem kupovine glasova. Za dotične osobe su otvoreni i bankovni računi u ruskoj banci Promsvyazbank (PSB). Nekoć privatna banka PSB je od 2018. u vlasništvu ruske države, prati je glas da se radi o banci koja servisira rusku industriju naoružanja. Već i prije početka ruske invazije na Ukrajinu, protiv te banke su zapadne zemlje bile uvele sankcije. 

Preko aplikacije PSB-a su moldavski građani dobili pristup novcu na svojim računima u toj banci, radilo se o sredstvima koja su njima i njihovim bližnjima bila isplaćena za njihov glas. Na predsjedničkim izborima i referendumu o Europskoj uniji, svaka pojedina osoba je tako dobila preračunato oko 100 eura za svaki pojedini glas – u korist nekog proruskog kandidata, odnosno protiv integracije Moldavije u Europsku uniju.

„Lokalni koordinatori"

Novac se isplaćivalo uz pomoć nekoliko stotina takozvanih „lokalnih koordinatora“, koji su prije isplate morali provjeriti jesu li ti ljudi doista glasali onako kako je to bilo predviđeno sporazumom. Birači su to dokazivali fotografijama glasačkih listića koje su fotografirali na izbornim mjestima. Moldavska policija je od travnja ove godine dokumentirala oko 1,4 milijuna transakcija preko aplikacije PSB-a u smjeru osoba koje žive u Republici Moldaviji. Većina novca je na bankovne račune moldavskih građana u ruskoj banci PSB bila transferirana u tjednima uoči samog glasovanja. Ukupno se radilo o oko 39 milijuna dolara.

Procjenjuje se da je u manipulaciju, osim 138.000 policiji poznatih korisnika aplikacije PSB-a, sudjelovalo još između dvije do četiri osobe po korisniku aplikacije, uglavnom članova njihovih obitelji. O kojim se razmjerima radi potvrđuje podatak da je samo tih 130 tisuća korisnika aplikacije nešto više od deset posto svih osoba s pravom glasa u Moldaviji koji su 20. listopada izašli na birališta u samoj Moldaviji.

Moldavski policijski šef Cernauteanu na konferenciji za novinare je rekao da nema nikakve sumnje oko toga da su „akcije izborne korupcije počinili članovi kriminalne organizacije Ilana Shora“. Shor je inače već ranije pravomoćno osuđen u Moldaviji na 15 godina zatvora zbog takozvane „milijardske pljačke“. On je već 2019. napustio zemlju i pobjegao u Izrael. A godinu dana kasnije se preselio u Rusiju.

“Milijardska pljačka”

U okviru „milijardske pljačke“ je između 2012. i 2014. iz moldavskih banaka ukradeno oko milijardu eura, uz pomoć kompliciranih kreditnih konstrukcija. Ilana Shora se smatra glavnim organizatorom krađe. On se nalazi na listi sankcija koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Europska unija, a protiv njega je raspisana i tjeralica Interpola. Rusija ga ne želi izručiti.

Usprkos bijegu iz Moldavije, Shor je i dalje politički aktivan u toj zemlji. Njegova prvobitna stranka, koja je nosila njihovo obiteljsko prezime (Partidul Politic Sor) zabranjena je 2023. Baš kao i druge stranke koje je kasnije utemeljio. On već nekoliko godina financira antieuropske kampanje i plaća ljudima sudjelovanje na proruskim prosvjedima u Moldaviji. U predizbornoj kampanji za nedavne izbore i referendum, Shor je bio suodgovoran za financiranje masivne kampanje širenja dezinformacija. Jedan od narativa koji su se ciljano širili je glasio da će europska integracija Moldavije značiti da se tu zemlju uvlači u rat NATO-a protiv Rusije. 

Drugi krug izbora

U iduću nedjelju se održava drugi krug predsjedničkih izbora u Moldaviji. Maia Sandu je favoritkinja, baš kao i u prvom krugu. Njezin konkurent je Aleksandr Stoianoglo, bivši moldavski glavni državni odvjetnik, koji je smijenjen s te dužnosti 2021. – zbog prigovora vezanih zu korupciju. Njega podržava proruska, anti-EU-stranka socijalista (PSRM). Stoianoglo se izričito ne protivi EU-integraciji svoje zemlje, a niti podržava direktno formalno vezivanje uz Rusiju, ali naglašava kako bi Chisinau/Kišinjev trebao njegovati tijesne odnose s Moskvom. Očekuje se da bi njega u drugom krugu mogli podržati i birači ostalih proruskih kandidata koji su poraženi u prvom krugu, što bi mogli značiti i vrlo tijesan ishod izbora u nedjelju.

Za to vrijeme, usprkos svemu što je poznato, Maia Sandu u predizbornoj kampanji izbjegava prebaciti odgovornost na Rusiju za izbornu prevaru. Umjesto toga ona javno govori o „banditima“ – i nada se očigledno da će tim kursom uspjeti pridobiti povjerenje neodlučnih birača.