Moldau Wahlen

Pogled na glavnu ulicu Kišinjeva, metropole Republike Moldavije, na neki način dočarava situaciju u ovoj tranzicijskoj državi na istoku Europe. Asfalt s jedne strane dijele limuzine luksuznih, uglavnom njemačkih marki, nerijetko zatamnjenih stakala i s profesionalnim vozačem za upravljačem. A s druge strane prepuni trolejbusi iz sovjetskih vremena i sabirni oronuli taksiji, prepuni putnika koji si ne mogu priuštiti vlastiti prijevoz. Iako su u većini tranzicijskih zemalja europskog istoka socijalne razlike očigledne u Moldaviji su one još izraženije. Jer ova mala država stiješnjena između Rumunjske s jedne i Ukrajine s druge strane, gotovo dvadeset godina nakon osamostaljenja kaska za svim svojim susjedima.

Umor od demokracije

Moldavci su razočarani u demokraciju. Stoga ni ne čudi da uoči parlamentarnih izbora 28. studenog malo toga na ulicama Kišinjeva upućuje na predizbornu kampanju. Stanovništvo ima u glavi druge probleme osim politike. Visoke cijene, male plaće i mirovine. "Od politike ne očekujem ništa. Ionako su to sve sami prevaranti", kaže jedna slučajna prolaznica. Druga priželjkuje veće plaće i sigurniju egzistenciju. Većina građana jednostavno želi bolji život. Tko će im taj bolji život omogućiti još uvijek nije poznato. Na izborima je sve moguće: kako povratak komunista tako i ostanak proeuropske koalicije na vlasti. No znakovito je da simbol demokracije u Moldaviji, zgrada parlamenta, još uvijek stoji neobnovljena nakon nasilnih prosvjeda u travnju 2009. Tada su građani, sumnjajući u izbornu prijevaru vladajućih komunista, izišli na ulice i prosvjedima, u kojima je između ostalog gorjela i zgrada parlamenta, izborili nove izbore. No dolazak prozapadnih snaga na vlast sredinom prošle godine nije donio stabilnost u zemlji. Zbog odnosa u parlamentu nije uspio izbor novog predsjednika tako da se na čelu države nalazi obnašatelj dužnosti Mihail Ghimpu. Politički vakuum učvrstio je nedavno propali referendum na kojem se trebalo odlučiti hoće li Moldavci ubuduće direktno birati predsjednika. Na referendum je izašlo manje od 30 posto birača tako da je on proglašen neuspjelim. Politolozi strahuju da ista sudbina očekuje i parlamentarne izbore.

Posljednji spas Europa?

Zapadni promatrači ovakav razvoj događaja drže opasnim. "Mislim da jedan dio stanovništva još uvijek nije shvatio da su izbori važan i sastavni dio demokracije. Svaki pojedinac ima priliku na izborima dati glas onom koga smatra sposobnim za rješavanje problema", smatra Dirk Schübel, veleposlanik Europske unije u Moldaviji. On je Moldaviji obećao pomoć i suradnju Bruxellesa ali prvo su na redu reforme koje i stanovnicima Hrvatske djeluju poznato: borba protiv korupcije, reforma pravosudnog sustava i smanjenje državnog aparata. Profesorica komparativne književnosti Christina Grossu predaje njemački na Sveučilištu u Kišinjevu i skeptična je glede spremnosti svojih sugrađana na sudjelovanje u demokratskim procesima. "Još uvijek vlada mišljenje da je država ta koja se treba za sve pobrinuti. I toliko dugo dok ljudi misle da nam drugi trebaju rješavati probleme, nećemo na zelenu granu", smatra Grossu.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Kamo idu mladi?

Odljev mozgova

No najveća opasnost je, kao i u mnogim drugim tranzicijskim zemljama, odljev mozgova. Christina Grossu zarađuje oko 200 eura mjesečno. To je premalo za preživljavanje pa je stoga, kao i većina njezinih kolega, ovisna o mnogim dodatnim poslovima: prevođenjima, privatnom podučavanju njemačkog. U školama se zarađuje još manje.

Zemlju napušta svatko tko na Zapadu dobije posao. Bolnice već pate od manjka liječnika koji napuštaju plaće od 250 eura i odlaze trbuhom za kruhom. Moldavski stručnjaci često u Europi rade poslove koji su ispod njihove kvalifikacije i koji su naravno slabije plaćeni. No usprkos svemu tržište lažnih putovnica i viza cvjeta. Zemlja tako uglavnom živi od uplata iz inozemstva i to, kako smatra Grossu, potpomaže mentalitet građana koji su navikli da se netko drugi brine za njihovu egzistenciju. "Mnogi misle da ako se domognu Europe, prije svega Njemačke, da će tamo teći med i mlijeko. No nisu svjesni da ni tamo ništa ne pada s neba i da se za sve treba sam pobrinuti", kaže Grossu. Za mnoge Europa još uvijek predstavlja san i nadaju se što skorijem ukidanju viza. Drugi pak smatraju da će otvaranje granica predstavljati smrtonosni udarac mladoj državi. "Kad se granice otvore gotovo svi mlađi od 30 će otići na Zapad. Ostat će samo stari i nesposobni", vjeruje Natalija, mlada novinarka iz južne Moldavije.

No do otvaranja granica prema Zapadu je još dug put. "Još je mnogo posla ostalo prije nego što uopće i počnemo razgovarati o popuštanju viznog režima", kaže predstavnik EU-a Dirk Schübel.

Autor: Cornelia Rabitz (N. Kreizer)

Odg. urednik: Anto Janković