Moj prijatelj robot

Njemačka prema broju robota zauzima drugo mjesto. Nakon nje slijedi SAD, dok prvo mjesto pripada Japanu. Iako je Njemačka daleko stigla u robotici, mnogi si Nijemci ne mogu zamisliti robote u kućanstvu, već samo u tvornicama. U Japanu situacija izgleda nešto drugačije: više od 370.000 robota čini dio radne snage u tvornicama, info-pultovima ili plantažama riže. Zašto je potražnja za robotima u Japanu veća? Kako robot mora izgledati i koje usluge mora zadovoljiti kako bi se potražnja povećala i u Njemačkoj?

Odgovor na ova pitanja profesor Helge Ritter zajedno sa svojim kolegama traži u bilefeldskom Centru za izvrsnost i tehnologiju interaktivnog učenje (CITEC) te istraživačkom institutu za robotiku (CoR – Lab). Do značajnih informacija i spoznaja oba instituta dolaze zahvaljujući interdisciplinarnoj suradnji bilefeldskog Sveučilišta s informatičarima, neurolozima, fizičarima, lingvistima, psiholozima te stručnjacima iz područja sporta.

Pitanje prihvatljivosti robota

Pored toga bilefeldski institut već godinama kooperira sa dva vodeća instituta robotike unutar Sveučilišta u Osaki. Naime, potražnja za robotima u japanskoj metropoli, koja broji osam milijuna stanovnika znatno je veća nego na zapadu. S druge strane postoji velika vjerojatnost da će se roboti i na zapadu uskoro koristiti u kućanstvu i to u funkciji kućne pomoćnice, smatra profesor Helge Ritter dodajući: "Roboti bi čovjeku trebali preuzeti one zamorne i banalne poslove kako bi se čovjek mogao bazirati na one stvari koje robot ne može kao npr. slušanje, suosjećanje, druženje itd."

Znanstvenici bilefeldskog instituta za robotiku složili se sa svojim japanskim kolegama da spremnost prihvaćanja robota i u drugim sferama poput kućanstva znatno ovisi o ponudi i izgledu robota. Dok je njemačko građanstvo još uvijek skeptično oko korištenja robota u kućanstvu profesor Hiroshi Ishiguro nakon uspješno plasiranih "robota-blizanaca" radi na proizvodnji čovjekolikih robota. Da je kod "Genoida F" riječ o ženskom robotu, a ne o stroju čovjek shvaća tek na drugi pogled. Zanimljivo je spomenuti da Ishigurov najnoviji robot "Telenoid R" ispunjava sve estetske karakteristike, dok udove ili kosu uopće nema. Naime, cilj mu je da ovaj embrioliki robot veličine mobitela u bliskoj budućnosti zamjeni i sam mobitel.

Manje je više

Kako bi komunikacija između robota i čovjeka bila efikasnija i bilefeldski stručnjaci rade na pojednostavljenju svojih robota. Njihov novi robot "Flobi" svojim okruglim licem i buljavim očima podsjeća na dijete. Pokretanjem usana, obrva i trepavica Flobi suosjeća sa svojim vlasnikom te mu uzvraća pogled pun tuge, sreće, straha ili iznenađenosti. Kao što smo već prethodno spomenuli za veću popularnost robota, pored estetskog izgleda, znatnu ulogu ima i ponašanje tj. mogućnost uzvraćanja emocija, stoga roboti moraju biti u stanju samostalno reagirati i "učiti" jer za "ljudski odnos“ robot mora znati prepoznati svog sugovornika i u skladu s njegovim ponašanjem uzvratiti feedback. Jedino na taj način čovjek postaje spremniji za interakciju s robotom.

Autor: Alexander Freund/ Doroteja Jaković

Odg. urednik: Anto Janković