Mogu li podgorički izbori uzdrmati vlast u Crnoj Gori?

Na današnjim (29.9.) izborima u Podgorici sudjeluje 13 stranačkih lista, među kojima i ona iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović, donedavni drugi čovjek Pokreta Europa sada (PES), na čijem je čelu premijer Milojko Spajić. Nakon što je Milatović napustio PES, dio vijećnika podgoričkog parlamenta formirao je poseban klub koji na ovim izborima izlazi u koaliciji s Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PZP).

Na predstavljanju liste s njegovim imenom, predsjednik Milatović rekao je kako je "pred lošom praksom na lokalnoj i državnoj razini odlučio ne okretati glavu na drugu stranu", te da su, kako je naglasio, rezultati izbori u Podgorici će zaustaviti "politički cirkus".

Nagovještaj novih političkih procesa?

Rezultati nadolazećih izbora, smatra Marko Pejović iz Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM), mogu oblikovati buduće odnose između vlasti, predsjednika i oporbe te potencijalno utjecati na šire političke saveze i smjer u kojem će država ići.

“Ako vladajuće stranke ostvare značajan uspjeh (Pokret Europa sada, Demokratska Crna Gora, bivše stranke Demokratskog fronta), to bi moglo ojačati poziciju vlasti, jer bi rezultati pokazali da uživaju široku podršku građana. I taj bi uspjeh mogli iskoristiti kao potvrdu da su na dobrom putu u provođenju politika“, kaže Pejović.

U scenariju u kojem bi oporbene stranke postigle značajan uspjeh, to bi, kako kaže Pejović, bio signal nezadovoljstva aktualnom vlašću, zbog čega bi oporba učinila sve da organizira prijevremene parlamentarne izbore.

Analitičar Boris Marić smatra da lokalni izbori mogu odrediti daljnja kretanja na političkoj sceni, ali i da ne mogu biti uzrok dramatičnih potresa. Oni mogu biti vjetar u leđa budućim procesima, ali kratkoročno, u formalnom smislu, neće biti uzrok radikalnog zaokreta na političkoj sceni. Ove bih izbore definirao kao građenje pozicija za sljedeće parlamentarne izbore, kad god oni bili“, ističe Marić.

Je li Milatovićeva predsjednička pozicija ugrožena?

I prije nego što je Milatović svoje političke ambicije ozvaničio nastupom na podgoričkim izborima, za Pokret Europa sada, zbog javnog neslaganja s politikom vlasti, postao je “donedavni predsjednik svih građana i novi glasnogovornik oporbe” koji "krši Ustav i miješa se u pitanja za koja nema ustavne nadležnosti".

Zbog svega toga Marko Pejović kaže da ga ne bi iznenadila inicijativa da se provjeri Milatovićev legitimitet kao predsjednika države. “U tom smislu, ne bih isključio mogućnost da aktuelna skupštinska većina pokrene postupak utvrđivanja da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav u skladu sa članom 93 Ustava Crne Gore, kako bi se okončala agonija u odnos parlament – ​​izvršna vlast – predsjednik", kaže Pejović za DW.

Marić, pak, ocjenjuje da su podgorički izbori svojevrsni test legitimiteta te da se može očekivati ​​da će legitimitet nekih od aktera biti oslabljen, ali ne do razine gubitka pozicija. No, to nije dovoljan temelj da se uzdrmaju pozicije premijera i predsjednice, jer je riječ o lokalnim izborima. Dakle, mogu utjecati, ali ne i presudno na trenutne pozicije i mandate”, smatra Boris Marić, dugogodišnji građanski aktivist i bivši glavni tajnik Vlade.

Nakon desetljeća vladavine vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), u listopadu 2022. vlast u glavnom gradu preuzima tadašnja oporba i novi politički subjekt: Pokret Europa sada. Za gradonačelnicu je izabrana dužnosnica tog pokreta Olivera Injac.

Nedugo zatim došlo je do raskola u PES-u između premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića, zbog čega je dio vijećnika PES-a formirao poseban klub iza kojeg Milatović danas stoji.

Osim Milatovićeve liste, na kojoj su i oporbene stranke URA i PZP, na izbore izlazi i najjača oporbena stranka DPS. Vladajuće stranke izlaze u dvije kolone: ​​PES i Demokrati u jednoj, a prosrpske stranke bivše Demokratske fronte u drugoj.