Moderni robovi ili spasitelji gospodarstva?

U tvrtkama za iznajmljivanje radnika u Njemačkoj trenutno je registrirano oko 900.000 ljudi. Dopuštenjem da "svoje zaposlenike iznajme drugima" te bi tvrtke trebale pomoći poduzećima kada su im kratkoročno potrebni radnici. Ideja politike je bila da bi njemačko gospodarstvo trebalo moći fleksibilnije reagirati na promjene konjunkture. I istovremeno bi nezaposleni trebali preko rada u tvrtkama za iznajmljivanje radnika ponovo doći do stalnog zaposlenja. Tako je izgledala teorija.

U praksi su neka poduzeća uočila ogromnu mogućnost uštede na jeftinim iznajmljenim radnicima u odnosu na njihove stalno zaposlene. Osobito su tvrtke na području logistike i trgovine pokušavale smanjiti broj stalno zaposlenih i angažirati iznajmljene radnike. Trgovački lanac Schlecker, koji je u međuvremenu propao, otpuštao je stalno zaposlene i pokušao ih ponovo zaposliti uz 30 posto manju plaću. Takva praksa je u međuvremenu zakonom zabranjena. Ali najveći je problem što se sve više pomoćnog osoblja zapošljava preko tvrtki za iznajmljivanje radnika. Čak 34 posto posla na tom području obavljaju iznajmljeni radnici. Osobe koje rade preko tvrtki za iznajmljivanje ne trebaju nikakvu posebnu naobrazbu. One pomažu na gradilištima, popunjavaju police u trgovinama, u skladištima slažu robu na palete. I shodno tomu prema njima se odnosi bez respekta.

Ne mogu prehraniti obitelj

Ono što iznajmljeni radnici pričaju o svom stanju, uglavnom anonimno zbog straha, zvuči kao priča o modernom ropstvu. Primjerice, oni za vrijeme probnog roka ne dobivaju nikakvu plaću, a često ni nikakav ugovor prije početka rada. Nema niti određene satnice. A poslodavci načelno očekuju da su iznajmljeni radnici spremni raditi vikendom i blagdanima.

Rainer je izučeni građevinski predradnik. Godinu dana radi u jednoj tvrtci za iznajmljivanje radnika. Ona ga je iznajmila jednoj građevinskoj firmi. Do 14 sati na dan je morao raditi teški fizički posao – često bez zaštitne odjeće. I to uz satnicu od pet eura. To je moguće zbog jednog ugovora s poduzećem kojim se zaobilaze brojni strogi zakonski propisi. "Moj osjećaj samopoštovanja je u međuvremenu na nuli", kaže Rainer. Stvar otežava činjenica da svojim radom ne zaradi dovoljno da bi prehranio svoju obitelj. Zato u Saveznoj agenciji za zapošljavanje mora zatražiti mjesečni dodatak, kako bi mogao preživjeti. Njemačka subvencionira iznajmljene radnike kao što je Rainer s oko 500 milijuna eura godišnje.

Tko se buni dobije otkaz

I Peter koji kao iznajmljeni radnik radi u skladištu ima poteškoća. Kad radi prekovremeno trebao bi za to dobiti više novca. I ti bi sati morali biti uneseni u njegov popis radnih sati. Ali, ni jedno ni drugo ovaj 47-godišnjak ne dobiva. "Ako to zatražim, dobit ću otkaz", kaže on. To su doživjele neke njegove kolege. Sindikati su dokumentirali nekoliko slučajeva koji pokazuju da tvrtke za iznajmljivanje radnika kalkuliraju vrlo strogo. Često se od radnika zahtijeva da se odreknu nekih prava koja im pripadaju. Ako se razbole, to im se odbija od godišnjeg odmora ili se iskorištava kao izlika da im se ne isplate neki dodaci za obavljeni rad.

Anne Rosner iz Interesne zajednice za iznajmljivanje radnika, koja i sama ima jednu takvu tvrtku, ljuti se na poduzetnike koji se ne pridržavaju pravila i svojim postupcima iznajmljivanje radnika prikazuju u lošem svjetlu. "To je nepravedno, jer je većina pozitivnih primjera." To potkrepljuje podacima da dvije trećine iznajmljenih radnika bez problema rade kvalificirane i dobre poslove – kao trgovci, elektro-mehaničari ili inženjeri u financijskom, trgovinskom ili automobilskom sektoru.

Mogući put do stalnog zaposlenja

I doista, mnogi iznajmljeni radnici u serioznim poduzećima uživaju socijalnu sigurnost stalnog zaposlenja koje normalno tržište gotovo uopće više ne nudi. Tu su i dodatak za godišnji odmor, božićnica, zaštita od otkaza i 30 dana godišnjeg odmora. "Ja sam nakon problema s pršljenom kralježnice zapravo morao prestati raditi", pripovijeda Roland Seiberlich. "Kao iznajmljeni radnik dobio sam novu šansu", kaže ovaj automehaničar koji sad radi kao vozač viljuškara. I uredski administrator Sascha Eisenhut vidi uglavnom pozitivne strane iznajmljivanja radnika. "Čovjek može isprobati više tvrtki kako bi našao svoje omiljeno područje rada." Osim toga postoji mogućnost da poduzeće u kojem radi preuzme iznajmljenog radnika. Institut za gospodarstvo iz Kölna potvrđuje da je oko 25 posto iznajmljenih radnika posljednjih godina dobilo stalno zaposlenje.

Trenutno branša iznajmljivanja radnika s dva saveza poslodavaca radi na poboljšanju stanja. Već postoje stroži zakonski propisi, prihvaćen je i Kodeks časti, Savezna agencija za rad provodi strože kontrole. Trenutno se radi na odredbi o istoj plaći za stalno zaposlene i iznajmljene radnike, ako rade isti posao. Osim toga već je na snazi odredba da najniža satnica za pomoćne poslove iznosi 8,19 eura.