Mobilnom ambulantom u borbi za život djece

Autobusna stanica Anacostia, u najsiromašnijoj četvrti američkog glavnog grada Washingtona. Ovdje stoji autobus koji to zapravo i nije. Tek kada su uđe unutra, vidi se da je riječ o ambulanti za dječje bolesti. Majke koje žive u okolnim neboderima i koje sa svojom djecom moraju liječniku, ovako su već na cilju za samo nekoliko minuta. „Došla sam s kćerkom jer kašlje već dva mjeseca“, kaže 22-godišnja izuzetno mršava mlada žena. Kada govori u oči upada da ima još svega nekoliko zuba. Petomjesečna Julia njezino je najmlađe dijete. Osim nje ima još jedno trogodišnje i petogodišnje dijete. Kada je prvi put rodila, bilo joj je svega 17 godina. Svako dijete začela je s drugim muškarcem. Školu koju je prekinula, sada ponovno pohađa.

Velike razlike između bogatih i siromašnih

U četvrti u kojoj živi ova priča nije nimalo neobična. Naprotiv, 90 posto stanovnika, uglavnom Afroamerikanaca, ovdje žive u siromaštvu, bez završene škole. Tek svaki drugi ima neko zaposlenje. Čak je i postotak oboljelih od AIDS-a u ovom zaboravljenom dijelu najbogatije nacije na svijetu, viši nego u nekim dijelovima afričkog kontinenta. Troje od stotinu osoba koje ovdje žive nose u sebi smrtonosan virus koji je ujedno i glavni uzrok smrti kod mladih žena crne boje kože u dobi između 25 i 34 godina. Medicinsku pomoć ne dobivaju jer su liječničke usluge skupe i spadaju u luksuz koje si ovdje gotovo nitko ne može priuštiti. I nasilje je ovdje pored sive i prljave rijeke Anacostie dio svakodnevice. Iako je broj žrtava vatrenog oružja posljednjih godina s oko 500 godišnje pao na 90, ova je brojka još uvijek više nego alarmantna.

„Upravo iz tog razloga smo pokrenuli ovaj projekt, još prije 20 godina. U Washingtonu se sve više povećavaju razlike između siromašnih i bogatih. Želimo onima koji si to inače ne bi mogli priuštiti, omogućiti pristup medicinskoj pomoći“, kaže pedijatar i osnivač programa, Matthew Levy, inače profesor na sveučilišnoj klinici Georgetown. Autobus bijele boje na kojem stoji natpis „Ulaz slobodan“, pripada programu ove klinike, Ronald McDonald Care Mobil. Svakoga puta kada dođe u Anacostiu za samo nekoliko sati se dupkom napuni. Malim pacijentima je često potrebno ono najpotrebnije kao što je – cjepivo protiv dječjih i inih bolesti. Često i roditelji koriste priliku za besplatni zdravstveni pregled. Program se financira iz privatnih donacija.

Djeca boluju i od AIDS-a, astme, strahova i depresije

Poseban problem ovdje čini i visoki postotak smrtnosti kod novorođenčadi i male djece. „I ovdje razlog leži u siromaštvu. U nekim dijelovima Washingtona je postotak smrtnosti djece usporediv s onim u zemljama u razvoju“, navodi profesor Levy. Najavljena reforma zdravstvenog sustava, koja bi svima trebala donijeti zdravstveno osiguranje, doduše je u tijeku ali se promjene odvijaju vrlo polako i teško.

A dok one ne stupe na snagu, u SAD-u se svakodnevno odvijaju drame i tragedije. Naime, prema rezultatima istraživanja organizacije za zaštitu prava djeteta, Save the Children, u niti jednoj drugoj industrijskoj zemlji ne umire toliko djece odmah nakon rođenja kao u Sjedinjenim Američkim Državama. Njih oko 11.300 godišnje ne uspije doživjeti drugi dan – a to je za 50 posto više nego u drugim industrijskim zemljama.

„Razlog tome su razne bolesti, loša medicinska njega i zaštita ali i slabo obrazovanje. To znači da se borimo protiv svega toga, uključujući i neznanje majki i očeva“, kaže profesor Levy. Osim toga, djeca boluju vrlo često i od AIDS-a, dijabetesa i astme ali i psihičkih poremećaja i oboljenja kao što su depresija, ADHS i strahova. Ove posljednje liječnici mobilne ambulante vrlo često dalje prosljeđuju socijalnim ustanovama i socijalnim radnicima budući da im je potrebna dugoročnija pomoć.

Siromaštvo kao uzročnik bolesti

Liječnik preventivne medicine, Sanjay Basu sa Sveučilišta Stanford kao i ekonomski stručnjak David Stuckler sa Sveučilišta Oxford, vršili su mnogobrojna istraživanja koja su pokazala da je siromaštvo doista uzročnik bolesti. Političari bi prema njegovom mišljenju u tom smislu uvelike mogli pridonijeti tome da se ovaj problem riješi. „Osim toga, u SAD-u se pojavom recesije povećao i broj samoubojstva. Druge zemlje kao što je recimo Švedska su pravovremeno prepoznale ovaj problem i uvele jednu ciljanu socijalnu politiku“, kaže Basu.

Isto tako, uslijed krize su se pojavile i nove, do sada nepoznate bolesti. Primjerice, budući da su mnogi morali napustiti svoje kuće jer više nisu mogli otplaćivati kredite i preseliti se u napuštene zgrade, ovdje su oboljeli od raznih virusa. Među njima najsmrtonosniji je bio virus Zapadnog Nila kojeg prenose komarci. „To su sve razlozi zašto siromašne obitelji trebaju našu pomoć i duševnu podršku. Socijalna mreža u SAD-u još uvijek ima mnogo rupa. Uvođenje zdravstvenog osiguranja za sve, uvelike bi moglo poboljšati ovu situaciju“, kaže Levy. No, dok ono ne stupi na snagu, on i njegova ekipa „Ulaz slobodan“, imat će još mnogo posla.