„Možete da opstanete ili da nestanete“

Ljubisav Simić, nekadašnji predsjednik Skupštine općine Bratunac, svjedok obrane na suđenju za zločin u selu Kravica kod Srebrenice, u četvrtak je pred Višim sudom u Beogradu rekao da nije bio u blizini hangara Kravica kada su tamo masovno ubijani Bošnjaci. Naveo je i da ne poznaje nijednog od osmorice optuženih, koji su u četvrtak svi bili prisutni u sudnici u Beogradu.

Prema optužnici Nedeljko Milidragović, Milivoje Batinica, Aleksandar Dačević, Boro Miletić, Jovan Petrović, Dragomir Parović, Aleksa Golijanin i Vidosav Vasić su kao pripadnici Centra za obuku „Jahorina" Specijalne brigade policije MUP-a Republike Srpske, 14. srpnja 1995. godine, unutar i u okolici hangara zemljoradničke zadruge u selu Kravica ubili najmanje 1.313 bošnjačkih civila.

Naknadno čuo da se dogodio zločin

Simić, koji je svjedočio i pred Haaškim tribunalom i pred sudom u Sarajevu, rekao je da nije bio prisutan kada se dogodio ovaj zločin i da je „tek kasnije“ čuo da je ubijena grupa ljudi koja se prethodno predala srpskim snagama.

Jedan od onih koji su se predali, naveo je Simić, oteo je pušku jednom pripadniku srpskih snaga i ubio ga, a onda je, rekao je ovaj svjedok – nastao kaos. Dodao je i da je od vojnika čuo da su vidjeli tijela ubijenih ispred hangara Kravica i da je bio „šokiran tom viješću“.

Simić je na ročištu u četvrtak govorio i o u sastanku u hotelu „Fontana" koji je održan 12. srpnja 1995. godine. Sastanak je organizirao nekadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić koji je 2017. prvostupanjskom presudom osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici.

Sastanku su, posvjedočio je Simić, osim Mladića bili nazočni i predstavnici vojske i civilnih vlasti iz Srebrenice, zapovjednik UNPROFOR-a i njegov prevoditelj.

Mladić je tada rekao da je Srebrenica „vojnički pala", a Bošnjacima poručio: „Sada imate mogućnost da opstanete ili da nestanete“, naveo je ovaj svjedok obrane i dodao da nekadašnji zapovjednik VRS-a nije objasnio što je točno pod tim podrazumijevao.

Rekao je da je on razumio da je Mladić želio reći da „vojska koja je poražena" treba predati oružje jer bi ga netko mogao zloupotrijebiti. Na pitanje je li kao predsjednik bratunačke skupštine imao kontakte s vojnim i policijskim snagama, odgovorio je da je od tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića dobio naređenje da se ne miješa u „vojne stvari".

Odgovarajući na pitanje je li 12. srpnja u Potočarima vidio odvajanje starijih muškaraca, žena i djece od vojno sposobnih muškaraca, rekao je da nije obraćao pozornost na to i da su svi ulazili u autobuse, za koje nije mogao precizno reći tko ih je osigurao.

Prekidanje postupka

Prije svjedoka obrane na prethodnim ročištima ispitani su svjedoci optužbe, među kojima je bila i Saliha Osmanović koja je ispričala da je u srpnju 1995. godine napustila Srebrenicu sa suprugom i sinom, s kojima se rastala u mjestu Kazani, poslije čega ih više nikada nije vidjela.

Prema izvještaju Fonda za humanitarno pravo, ranije su svjedočili i Krsto Simić i Ostoja Stanojević, vozači koji su, poslije ubojstva civila, upućeni u  Kravicu da prevoze leševe. Oni su tada opisali kako su leševi prevoženi do masovnih grobnica, ali nisu mogli reći tko je ubijao civile u Kravici.

Jedini svjedok optužbe koji još uvijek nije ispitan je zaštićeni svjedok 301. Zamjenik tužitelja Bruno Vekarić rekao je u četvrtak da inzistira da ovaj svjedok bude ispitan. Prema ranijim navodima medija, svjedok 301 je odlučio da neće svjedočiti zbog pogoršanog zdravstvenog stanja i zato što su mu upućene prijetnje.

Optužnica za zločin u Kravici kod Srebrenice podignuta je 2016. godine, ali je suđenje prekinuto 2017. jer u vrijeme podizanja optužnice Srbija nije imala ni tužitelja za ratne zločine, ni obnašatelja dužnosti te funkcije. Postupak je nastavljen nekoliko mjeseci kasnije čitanjem optužnice o kojoj su se izjasnili svi optuženi, koji su naveli da nisu krivi.

Suđenje je u četvrtak pratilo nekoliko predstavnika nevladinih organizacija, predstavnice organizacije Majke Srebrenice, nekoliko novinara i jedan čovjek koji je nosio bedž s natpisom da u Srebrenici nije počinjen genocid. Sljedeće ročište za zločin u selu Kravica zakazano je za 31. siječnja sljedeće godine.

Deset rasprava u prosincu, moguća još jedna optužnica

Pred Višim sudom u Beogradu za prosinac je zakazano deset rasprava u okviru suđenja za ratne zločine. Moguće je da će biti podignuta još jedna optužnica, jer je nedavno uhićen bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH Osman Osmanović, kojemu je na prijedlog Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu određen pritvor do tri mjeseca.

Zamjenik tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik Vasilije Seratlić je u izjavi za DW naveo da postoji sumnja da je Osmanović izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika, tako što je 1992. godine u logoru na lokalitetu „Rasadnik" u Gornjem Rahiću, kao pripadnik HVO-a, a kasnije Armije BiH, s pripadnicima svoje jedinice „nanosio ozljede tjelesnog integriteta, mučio, zlostavljao i zastrašivao civilne osobe i zarobljene pripadnike Vojske Republike Srpske".

U najnovijem izvještaju koji je u srijedu predstavio pred Vijećem sigurnosti UN-a Serge Brammertz iz Tužilaštva Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, rekao je da pred domaćim sudovima u regiji treba suditi za još mnogo slučajeva ratnih zločina, ali da je to moguće samo ako se poboljša regionalna suradnja.

Istakao je i da su širom bivše Jugoslavije rasprostranjeni negiranje zločina i veličanje ratnih zločinaca. „Političari smatraju da na izborima pobjeđuju tako što negiraju zvjerstva i veličaju one koji su za njih odgovorni. Neki promoviraju revizionističke povijesne narative, dok drugi pokušavaju pridobiti glasove tako što komemoriraju ratne zločince, umjesto da ih osuđuju", naveo je Serge Brammertz.