1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Turska očekivati pomoć NATO-a?

Christoph Hasselbach / Zorica Ilić 4. listopada 2012

Sirijski napad na članicu NATO-a Tursku i tursko uzvraćanje topničkom vatrom izazvalo je strah od mogućeg širenja sukoba. Hoće li NATO stati u obranu Turske?

https://p.dw.com/p/16Jx9
A Turkish soldier takes position in the southern border town of Akcakale on October 4, 2012. Turkish artillery hit targets near Syria's Tel Abyad border town for a second day on Thursday, killing several Syrian soldiers according to activists and security sources, after a mortar bomb fired from the area killed five Turkish civilians. Turkey's government said 'aggressive action' against its territory by Syria's military had become a serious threat to its national security and sought parliamentary approval for the deployment of Turkish troops beyond its borders. AFP PHOTO/BULENT KILIC (Photo credit should read BULENT KILIC/AFP/GettyImages)
Turski vojnik u blizini granice sa SirijomFoto: Bulent Kilic/AFP/GettyImages

NATO se smatra obrambenim savezom kod kojega napad na jednu članicu predstavlja napad na sve. Zbog toga su partneri unutar Saveza obvezni na kolektivnu obranu. Ovo pravilo regulirano je Člankom V Ugovora NATO-a. Članak IV je pak znatno ispod ove odredbe: "Strane će se međusobno konzultirati kada je po mišljenju jedne od njih ugrožen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost jedne od članica."

Turska je u srijedu (3.10.) sazvala konzultacije Vijeća NATO-a na temelju Članka IV jer smatra da je ugrožena njezina sigurnost. Ovo je tek treći put u povijesti NATO-a da se održavaju konzultacije na temelju Članka IV. Sva tri puta konzultacije je tražila Turska. Jednom u lipnju ove godine kada su sirijske zračne trupe oborile turski borbeni zrakoplov, te 2003. godine tijekom rata u Iraku. Nasuprot tome Članak V je samo jednom stupio na snagu i to nakon terorističkih napada na SAD, 11. rujna 2001. godine. Angažman NATO-a u Afganistanu bio je posljedica pozivanja na Članak V.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen i turski premijer Recep Tayyip Erdogan
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen i turski premijer Recep Tayyip ErdoganFoto: AP

NATO ostaje suzdržan

Da će i ovaj put doći do toga u svakom slučaju je malo vjerojatno, barem zasad. Nakon sastanka Vijeća glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen je doduše rekao da je "ono što se dogodilo potpuno neprihvatljiv čin". U pisanom priopćenju NATO-a govori se o "flagrantnom kršenju međunarodnog prava" i "jasnoj opasnosti za sigurnost našeg partnera u Savezu". Ipak NATO nije zaprijetio vojnom akcijom, a ni Turska nije molila za vojnu pomoć. Kako je rekao Rasmussen o Članku V se uopće nije razgovaralo. U priopćenju nakon sastanka NATO-a stoji samo: "U duhu nedjeljivosti slobode i solidarnosti Savez i dalje stoji uz Tursku i zahtijeva okončanje agresivnog djelovanja prema savezniku." Očito je da partneri u NATO-u ulažu napore da ne dođe do eskalacije nasilja i to u vlastitom interesu. Nitko u zemljama članicama NATO-a ne bi olako poslao svoje vojnike u jedan novi rat. Članice su očito izvukle pouku iz duge misije u Afganistanu koja je odnijela puno žrtava, a koja je prvi i do sada jedini slučaj aktiviranja Članka V.

Zastupnici turskog parlamenta
Turski parlament je odobrio vojne akcije u SirijiFoto: Adem Altan/AFP/GettyImages

Uloga Vijeća sigurnosti

Ipak i Članak V sadrži elemente koji doprinose smirivanju situacije i pridaje Ujedinjenim narodima važnu ulogu. Primjerice, NATO, u slučaju da se stvarno pozove na Članak V, treba predočiti Vijeću sigurnosti UN-a izvješće o svim poduzetim vojnim kontra-mjerama. To naravno pretpostavlja aktivnu ulogu Vijeća sigurnosti UN-a u nekom konfliktu. Međutim upravo je konflikt u Siriji pokazao koliko je često Vijeće blokirano zbog različiti pozicija članica i koliko zbog toga ne može ili ne želi djelovati.