Može li oružje sa zapadnog Balkana pomoći Ukrajini?

Ukrajina treba oružje i streljivo. Najveći dobavljači su još uvijek EU i SAD. Ali na samitu Ukrajina-Jugoistočna Europa u Tirani krajem veljače ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otišao je korak dalje i predložio zajedničku proizvodnju oružja sa zemljama Zapadnog Balkana.

Postavlja se pitanje da li je ta regija uopće tehnički sposobna ispuniti želju Zelenskog. A ako i je, hoće li Srbija, poznata po jakim političkim vezama s Rusijom, biti na to spremna?

Zašto je Zelenski izdvojio Zapadni Balkan?

„Mada zemlje zapadnog Balkana nemaju značajnu proizvodnju velikog oružja, imaju brojne tvornice municije, a municija je ono za što je Ukrajina zainteresirana", kaže Katarina Đokić, istraživačica u Programu transfera oružja Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.

Đokić je za DW rekla da je najveći dio proizvodnje oružja u regiji koncentriran u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, s nekoliko kompanija koje proizvode streljivo u širokom spektru kalibara i za različite vrste naoružanja, uključujući artiljerijske sisteme i minobacače.

„Imamo malo pouzdanih podataka o tome koliko bi municije mogli proizvesti godišnje - a to je sigurno daleko od trenutnih potreba Ukrajine - ali pošto Ukrajina traži onoliko municije koliko može dobiti, zanimanje za proizvodnju Zapadnog Balkana nije iznenađujuće", rekla je Đokić.

Koje zemlje zapadnog Balkana proizvode oružje?

Posljednji izvještaj (2021) organizacije za jugoistočnu i istočnu Europu za kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja (SEESAC) kaže da je Srbija vodeći izvoznik oružja i municije u regiji, s 65,79 posto ukupnog izvoza i profitom od nekih 1,2 milijarde eura. Slijedi BiH, koja čini 31,75 posto ukupnog izvoza regije.

Prema podacima koje su dale same balkanske zemlje, Albanija izvozi municiju, BiH i Crna Gora izvoze oružje kalibra 12,7 mm i automatsko oružje, municiju, bombe i projektile, Sjeverna Makedonija uglavnom izvozi municiju i bombe, dok Srbija izvozi širi raspon municije i oružja, uključujući bombe, granate, torpeda, mine, projektile i sličnu ratnu municiju.

Kakav je stav Srbije o oružju za Ukrajinu?

Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić srdačno pozdravio predsjednika Zelenskog na samitu u Tirani, on nije dao zvaničnu izjavu o zahtjevu Zelenskog za zajedničku proizvodnju oružja.

Jedinu izjavu u vezi s tim dao je albanski premijer Edi Rama, koji je novinarima rekao da je predsjednik Zelenski „pričao o mogućnosti suradnje, što podrazumijeva ulaganje i proizvodnju, i naravno da su svi rekli da, ne samo Albanija".

Kompliciran trokut Srbija-Ukrajina-Rusija

Katarina Đokić kaže za DW da se vanjskopolitički i sigurnosni položaj Srbije prije „može opisati kao oportunistički, a ne orijentiran prema Rusiji".

To se, kaže, odražava i na izvoz oružja: „Nije pitanje bi li Srbija pristala izvesti municiju u Ukrajinu, jer, na osnovu dostupnih obavještajnih izvora, Srbija to već radi, doduše preko trećih zemalja." rekla je za DW.

„Društvenim medijima je kružilo dosta fotografija koje prikazuju nedavno proizvedenu srpsku municiju koju koriste ukrajinske trupe. Međutim, Vlada Srbije to doživljava kao osjetljivo pitanje u domaćoj političkoj areni i vjerojatno neće javno podržati takav izvoz."

Prema njenim riječima, prošle godine kada su procurili dokumenti SAD-a (Pentagon Leaks) da je Srbija spremna da izvozi oružje u Ukrajinu - ili da to već čini - predsjednik Srbije je naredio privremenu obustavu izvoza svih vrsta streljiva, službeno, da bi dao prioritet opskrbi Vojske Srbije, ali najvjerojatnije kako bi ograničio štetu.

Sudeći po njegovim nedavnim izjavama, još uvijek se koristi argument „ne možemo izvoziti streljivo jer ga mi trebamo", ali to ne znači da streljivo srpske proizvodnje neće naći put do Ukrajine.

Gdje je tu Albanija?

Ermal Jauri, predsjedavajući Udruženja Alumni Albanije Georga C. Marshalla, vidi nedavnu modernizaciju zrakoplovne baze Kučova u Albaniji sredstvima NATO-a kao savršen primjer što bi se moglo uraditi.

Uz odgovarajuću investiciju, kaže on, nekadašnji pogoni za proizvodnju municije i vojne baze u Albaniji mogli bi se za kratko vrijeme modernizirati i vratiti u punu funkcionalnost". Prije 90-ih, ovi centri su proizvodili minobacačko streljivo, pištolje Kalašnjikov, Makarov i Parabelum, puške Simonov, ofenzivne i obrambene granate i protupješačke mine.

Sa ili bez financijske podrške EU-a?

Joseph Borell, najviši diplomat EU-a, ranije ove godine zatražio je od država članica da privremeno obustave izvoz oružja u druge zemlje, osim Ukrajine.

Postavlja se pitanje, koje europske zemlje su uopće u poziciji pomoći Ukrajini i Zapadnom Balkanu da zajedno proizvode oružje?

„Njemačka vlada je pokazala zanimanje za financiranje nabavke streljiva za Ukrajinu iz zemalja koje nisu članice EU-a. Francuska je također nagovijestila da bi bila otvorena za kupovinu streljiva za Ukrajinu koja nije proizvedena u EU-u ", kaže Đokić. „S obzirom na to da su uključeni i Berlin i Pariz, čini se vjerojatnijim i korištenje fondova EU-a".

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.