Mladim Hrvatima europski izbori nezanimljivi

Prvi neslužbeni rezultati izbora za Europski parlament u Hrvatskoj su poznati: HDZ-ova koalicija je osvoojila nešto više od 41 posto glasova, SPD-ova koalicija oko 30 posto, ORaH je na trećem mjestu s 9,4 posto a Savez za Hrvatsku je četvrti sa gotovo sedam posto glasova. Ukoliko pri tome ostane HDZ dobija šest mandata u novom petogodišnjem sazivu Europskog parlamenta, SPD četiri dok je Mirela Holy osvojila jedan.

Odaziv od 25,2 posto na izborima za zastupnike u Europski parlament nešto je bolji nego lani. No i taj broj ukazuje na političku nezainteresiranost, a mnogi mladi danas su ostali kod kuće jer ne vide interesa u ovim europskim izborima ili su pak nedovoljno informirani o kandidatima.

Neki su apatični jer ne vjeruju u promjenu

Timon Giuseppe Kao je 21-godišnji student zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i odlučio je ne izaći na današnje izbore za Europski parlament. Iako inače koristi svoje pravo glasa i dosad je sudjelovao na svim izborima kojima je mogao pristupiti, kaže da se za ove, europske izbore – nije previše informirao: „Čini mi se da sam načuo nešto o kandidatima, ali zaista nisam siguran za koga glasovati. Vjerujem da koga god da pošaljemo u Europski parlament, nećemo napraviti neku razliku.“

U pozadini ove odluke stoji Timonovo mišljenje da se u Hrvatskoj previše energije troši na to da se zakoni interpretiraju na drugi način u smislu da se traže „rupe u zakonu“ umjesto da se isti poštuju i provode. A osim toga, smatra da je u mislima mnogih kandidata za Europski parlament ipak činjenica da žele bolji posao u europskoj instituciji te na taj način i ostvarenje inozemne karijere. Upravo zato se Timon ne osjeća odgovornim zaokružiti broj na glasačkom listiću te je danas čiste savjesti – ostao kod kuće.

Maturantima politika pokvarena i korumpirana

Kao i Timon, najviše zbog neinformiranosti o kandidatima kod kuće je ostala i maturantica zagrebačke Pete gimnazije, Lucija Pasanec. Ova 18 – godišnjakinja je svjesna da je preko interneta samostalno mogla dobiti uvid u sve kandidate i njihove programe, no kaže kako nije imala ni vremena ni želje. „Iako sam s punoljetnošću dobila svoje glasačko pravo i trebala bih biti aktivni član društva te glasovati, razmišljam što bi uopće moj glas značio. Osim toga, sutra pišem državnu maturu iz matematike i moram se pripremati za taj ispit umjesto da idem glasovati za neke ljude s kojima nisam upoznata i koji trenutno ne utječu mnogo na moj život.“

No Lucija tvrdi da ni njen stav nije ispravan i da je najveći problem upravo neinformiranost. Ona se s politikom susrela samo preko predmeta Politika i gospodarstvo u gimnaziji, a kaže da se cijele godine na nastavi ipak nisu stignuli dotaknuti europske politike. „Moja škola je prošle godine po rezultatima na državnoj maturi bila najbolja u Hrvatskoj, a ja ne znam nijednog maturanta koji bi u budućnosti htio kročiti na hrvatsku političku scenu. Taj pojam nam izaziva negativne asocijacije poput prljavog, pokvarenog i korumpiranog i jednostavno ne želimo biti dio toga“, zaključuje ova maturantica.

Budućnost i u rukama 'Erasmus generacija'

Dok mnogi maturanti i studenti nisu posjetili birališta jer ne znaju što da rade sa svojim glasačkim pravom ili im je pak politika odbojna, postoji i manji broj pojedinaca koji su danas sa zadovoljstvom glasovali na izborima jer i sami ponavljaju već izlizanu, ali istinitu izreku da „na mladima svijet ostaje“.

„Kad gledamo demografsku sliku Hrvatske, stanovništvo stari, a mladi koji bi trebali biti informirani i obrazovani te imati želju da sudjeluju u odlukama koje se tiču naše države su prilično intertni“, objasnila je 23 – godišnja studentica novinarstva iz Zagreba, Laura Sinovčić. Ona je danas zajedno s majkom i bakom otišla na izbore i drago joj je da može utjecati na izbor predstavnika u Europskom parlamentu. Laura koja već pet godina sudjeluje na izborima u Republici Hrvatskoj, smatra da je prevladavajuća politička nezainteresiranost među mladima razočaravajuća. „Ako jedna trećina srednjoškolaca, i to po nedavnim istraživanjima, niti ne zna objasniti pojam 'građanin' prema kojem principu da onda bira predstavnika za Europski parlament?“, pita se Laura i dodaje kako je jedini recept da se ovakva situacija poboljša upravo inzistiranje da Građanski odgoj ostane predmet u svim srednjim školama. Jer jedino tako će se mladi uključiti u demokratsku zajednicu odlučivanja i shvatiti da je politika sastavni i bliski dio njihova života.

S Laurom se slaže i student Filozofskog fakulteta, 24 – godišnji Josip Ivanović koji je danas također glasovao te istaknuo da ovakvim europskim izborima hrvatski birači mogu mijenjati stvari i „odozgora“, odnosno direktno utjecati na loše i štetne zakone pojedinih država i to preko nametanja iz smjera Bruxellesa.

„Upravo tu mladi, pogotovo takozvana 'Erasmus generacija' može odigrati ključnu ulogu, jer sadašnji političari su podbacili. Informirati i pružati kvalitetnije obrazovanje dostupno svima jest način da se mlade potakne na angažman“, smatra Josip. On također tvrdi da će samo ulaganje u mlade u hrvatskom društvu stvoriti platformu obrazovanih mladih ljudi koji su u stanju podnijeti teret političke odgovornosti.

„Poništeni glas nosi jaču poruku od nikakvog glasa“

Nekima je u Hrvatskoj posebno atraktivna tek novonastala stranka na političkoj sceni, ORaH, koja počiva na politici održivog razvoja i okuplja upravo mlađe generacije. Tako je i student politologije Marko Popović, izabrao nešto novo i svježe. „Glasovao sam za OraH jer je ova stranka nova na političkoj sceni i u Hrvatskoj do sada nije postajala jaka zelena opcija, a mislim da su ovi izbori idealni trenutak da se ovakva stranka s modernim progresivnim idejama utvrdi na našoj političkoj sceni“, izjavio je Marko.

Smeta mu što su mladi birači apatični prema politici te smatraju da njihov izlazak ili neizlazak na izbore ne mijenja ništa bitno. „Ova tema je već neko vrijeme aktualna u zapadnim zemljama i ima svoje ime – sumrak demokracije. Mislim da se to može promijeniti samo ako mlade animiramo da shvate kako su izbori važan element svakog demokratskog društva“, zaključuje ovaj budući politolog.

Studentu Marku nije jasno zašto mladi birači barem nisu otišli na izbore da ponište glasački listić – jer, kako kaže, poništeni glas nosi jaču poruku nego nikakav glas.