Mladi dizajneri u hrvatskoj industriji - još uvijek samo ideja?

prepoznat od svih resornih institucija – od različitih ministarstava do Hrvatske gospodarske komore, no najnovije vijesti tu su inicijativu dovele, barem što se ove godine tiče, u pitanje.

U Hrvatskoj postoji oko 150 mladih visoko kvalificiranih industrijskih dizajnera koji zbog neprepoznavanja njihove stručnosti rade po marketinškim agencijama ili prodajnim salonima. Ako tome dodamo podatak o 40-postotnoj pokrivenosti Hrvatske najočuvanijim prirodnim šumama u Europi, jasno je zašto je inicijativa dizajn centra isprva naišla na široku podršku, kako deklarativnu, tako i financijsku. No, prošloga tjedna organizatori projekta, kojim se pokušava povezati dizajnerske profesionalce s domaćom drvnom industrijom, dobili su odbijenicu kojom ih hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva obavještava da neće odobriti sredstva za financiranje predstavljanja tog projekta na ovogodišnjem nacionalnom sajmu namještaja „Ambijenti“ te radionica za proizvođače i dizajnere.

Nakon apela koji su predstavnici dizajnerskih udruga uputili putem medija, uslijedila je brza reakcija resornog ministarstva koje ih je pozvali na sastanak najavljen za danas. Iako cijeni dobru volju državnih institucija, voditeljica projekta Dizajn za održivi razvoj Andrea Herzog nije sigurna da bi tako brze reakcije bilo bez spomenutog medijskog istupa: «Meni se čini da su oni od početka držali „figu u džepu“. Svaka institucija kojoj smo se mi obratili – Ministarstva gospodarstva, poljoprivrede, Hrvatska gospodarska komora… - oni su svi vrlo pozitivno ocijenili projekt. Govorili da nam to treba, tapšali su nas po ramenima i ispričavali se što nemaju sredstva za prethodnu godinu, te nam davali obećanja za nadolazeću godinu. No, ta obećanja izgleda nisu bila iskrena zbog priloženih razloga.»

Pomoćnik ministra poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva Ivica Grbac tvrdi, pak, da je u pitanju nesporazum jer ministarstvo jednostavno nije predvidjelo financiranje po stavci za koju se dizajn centar prijavio: «Mi smo predvidjeli projekt razvoja hrvatskog dizajna u drvnom sektoru na sasvim drugoj proračunskoj stavci. Sukladno tome smo osigurali znatna sredstva za operativni program razvoja industrije namještaja i prerade papira koji će, nadam se, uskoro biti usvojen na Vladi.»

…objašnjava Grbac te dodajući da je taj operativni program prije desetak dana poslan resornim ministarstvima te drugim institucijama, a zatim program ide na Vladu. Grbac je naglasio da Vlada i Ministarstvo apsolutno prepoznaju stratešku važnost tog projekta te da će ga nastaviti maksimalno podržavati, no šteta je – čini se – već učinjena. Zbog neispunjavanja obećanja, kakao smatraju dizajnerske udruge, odnosno zbog nesporazuma, što poručuju iz resornog ministarstva, strateški projekt dizajna za održivi razvoj doveden je - za ovu godinu - u pitanje - komentira Andrea Herzog: «Mi smo trebali ići s raspisom odmah početkom godine, kako bi naši dizajneri napravili kvalitetna rješenja. Da sada raspišemo natječaj,ostavili bi ljudima možda mjesec dana za domisliti proizvode.To je apsolutno neozbiljno. Ako su Ministarstva i gospodarstva i poljoprivrede iskreno zainteresirana za ovaj projekt, mi ćemo naravno prihvatiti njihovo financiranje i ozbiljno pripremiti nastup na „Ambienti“ sljedeće godine».

Doministar Grbac, pak, koji je ujedno i predsjednik organizacijskog odbora sajma „Ambienta“, od najavljenog sastanka očekuje uspješno hvatanje rokova, dogovor oko predstavljanja Dizajna za održivi razvoj na toj manifestaciji, te što je još važnije – da se taj projekt uspješno predstavi na jednom od najvažnijih svjetskih gospodarskih manifestacija – sajmu u Kölnu.

Problemi na koje nailaze u pokušaju profesionaliziranja industrijskog dizajna, ne iznenađuje inicijatore projekta. Direktorica Hrvatskog dizajn centra Tatjana Jallard za to djelomično krivi i lošu percepciju dizajna u Hrvatskoj: «…da je dizajn jedan stajling, kozmetički tretman, i dizajnere se općenito poziva samo da oblikuju vanjsku ljusku proizvoda. Treba se shvatiti da je dizajn jedna investicija i da se ne mogu očekivati vrlo brzi efekti angažiranja dizajnera, i da zapravo dizajn treba zaživjeti u svakom domu. Dizajn jest ekskluzivan proizvod, sve je oko nas izdizajnirano – od mobitela, olovke, četkice za zube do nacionalnog identiteta…»

Zbog rubnog položaja profesionalnih dizajnera, krovne udruge su i pokrenule spomenuti projekt. Tatjana Jallard ističe kako se radi o: «…esencijalnoj potrebi korištenja dizajna u svakodnevnom poslovanju u cjelokupnom malom, srednjem i velikom poduzetništvu iz razloga što je Hrvatska danas izuzetno nisko rangirana na ljestvici globalnog izvješća o konkurentnosti – u lanjskom je Hrvatska pala za 10-ak mjesta. Zapravo se pitamo zašto dizajn još uvijek nije proglašen jednim od nacionalnih prioriteta kada danas najrazvijenije zemlje svijeta koriste dizajn kao jedno od najjačih ekonomskih oružja».

Jedna od zemalja koja je prepoznala snagu dizajna je i Finska koja je kao rubna i vrlo mala europska zemlja uspjela svoj dobar imidž izgraditi upravo na prepoznatljivom dizajnu. Vrlo je zanimljivo, i pomalo ironično, da se u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt odnedavno može razgledati izložba doajena finskog i svjetskog dizajna Tapija Wirkkale kojemu je jedan od omiljenih medija bilo baš drvo, tako da je nadohvat ruke kvalitetan primjer koji pokazuje koliko pravi pristup dizajnu može učini za status neke zemlje. U svakom slučaju, što se hrvatskog primjera tiče – činjenice govore sve : visoko kvalificirani stručnjaci svoj zanat još uvijek ne koriste gdje je najpotrebniji, dizajn kao esencijalni segment poboljšavanja konkurentnosti i dalje nije do kraja prepoznat, a bez sustavne pristupa rješavanju problema razvijenije zemlje će Hrvatskoj odmicati sve dalje i dalje.