Mladiću već uručena optužnica u Haagu
1. lipnja 2011
Oglas
"Mogu potvrditi da je Ratko Mladić sada u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala nakon skoro 16 godina od podizanja prve optužnice. Bio je ne aerodromu gdje su ga preuzeli predstavnici tajništva Haškog tribunala. Nakon toga slijedi njegov liječnički pregled i potom će biti smješten u ćeliju koja će biti izolirana od ostalih pritvorenika u jedinici u prvih nekoliko dana dok se ne utvrdi njegovo stanje, a potom će biti prebačen u zajedničke prostorije", izjavila je glasnogovornica Suda za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu, Nerma Jelačić.
Odmah po dolasku mu je uručena i optužnica, a sud je ove srijede (1.6.) sazvao konferenciju za novinare na kojoj će vjerojatno biti objavljeni detalji daljnjeg postupka. Za sada mediji nagađaju kako sud želi što prije započeti s procesom i kako bi možda već ovog petka (3.6.) prije podne, Mladić konačno bio izveden pred sud kako bi se očitovao o optužnici.
"Biti će mu bolje nego izbjeglicama iz Srebrenice"
Za Ratka Mladića je predviđena ćelija u kojoj će on biti sam: veličine 15 kvadratnih metara sa nužnikom, tušem i televizorom. Kroz prozor ulazi svježi morski zrak s obližnje plaže na Sjevernom moru. Vrata ćelije će uglavnom biti otvorena tako da Mladić može odlaziti u prostor određen za tjelovježbu ili u prostoriju u kojoj je smještena kapela u kojoj se može susresti sa svećenikom prema njegovom izboru. "Stanovnicima" pritvorske jedinice Scheveningena stoji na raspolaganju i zajednička prostorija u kojoj može igrati stolni nogomet sa starim poznanicima – možda s Radovanom Karadžićem.
"Biti će mu kao u hotelu. On će tu živjeti mnogo bolje nego žrtve koje danas žive u Srebrenici, u izbjegličkim logorima ili u Nizozemskoj. Za žrtve je uistinu užas to što se tu dešava“, kaže Johanne von Wurkom koja se inače angažira u organizaciji koja pruža podršku obiteljima žrtava Srebrenice.
Haag nije isto što i Nürnberg
Podsjetimo: u Srebrenici je 1995. godine ubijeno oko 8.000 bošnjačkih dječaka, muškaraca i starih ljudi. Mladić, koji je u UN-ovu zaštićenu zonu ušao u srpnju te godine na čelu srbijanskih jedinica, optužen je da je naredio pokolj. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je počeo s radom 1993. godine – dakle, dvije godine prije masakra u Srebrenici.
„To je bio prvi međunarodni sud koji je osnovan. Ljudi često kažu da je drugi, nakon suda u Nürnbergu. Međutim, sud u Nürnbergu je osnovan na zahtjev zemalja koje su bile pobjednice nakon Drugog svjetskog rata. A Haški tribunal je formiran na osnovu jednoglasne odluke zemalja članica UN-a, tako da je to uistinu prvi međunarodni sud“, kaže Nerma Jelačić, glasnogovornica Haškog tribunala. Taj sud se razlikuje od Međunarodnog krivičnog suda, koji također ima sjedište u Haagu i koji je od 2003. nadležan za genocid i ratne zločine širom svijeta. Sud za bivšu Jugoslaviju ima strogo ograničeni mandat. Na njemu se procesuiraju samo ona zlodjela koja su tokom devedesetih počinjena na prostorima bivše Jugoslavije. Do sada je podignuta 161 optužnica, od čega je zaključeno 126 postupaka.
Postupak protiv Radovana Karadžića će najvjerojatnije trajati do 2013. Nakon toga bi Haški tribunal, kako je svojedobno rekao glavni tužitelj Serge Brammertz, trebalo biti zatvoren.
Međutim, nakon hapšenja i izručenja Ratka Mladića, sud će nastaviti s radom. Taj proces bi mogao potrajati do 2016. A ako u međuvremenu bude uhapšen i Goran Hadžić, posljednji haški optuženik koji se nalazi u bijegu, tada bi moglo proći još više vremena dok Haški tribunal konačno ne okonča svoje djelovanje.
Autori: Andreas Reuter (aš)
Odg. ur.: A. Šubić
Oglas