Turska i Sirija mjesec dana nakon potresa
6. ožujka 2023Zastrašujuće brojke: najmanje 50.000 mrtvih, 214.000 srušenih zgrada ili građevina koje treba rušiti. Samo u Turskoj je skoro potpuno uništeno 11 većih gradova. Milijuni ljudi su izgubili krov nad glavom. Mjesec dana poslije razornog potresa u Turskoj i Siriji još nije svedena točna bilanca štete. A ne zna se ni konačan broj mrtvih, službeni broj nestalih turske vlasti ne žele navesti.
Odgovornost države
Poslije prvog šoka s tugom se pomiješao bijes. Kako je moguće da se srušilo toliko navodno sigurnih zgrada? Nemar države je jedan od razloga. U mnogim slučajevima nisu primjenjivani važeći građevinski propisi što je pogoršalo katastrofu. U Turskoj je pod sumnjom za odgovornost za neadekvatnu gradnju saslušano 957 osoba. Njih 236 je uhićeno, a 330 se nalazi pod „sudskom kontrolom“. Četvoro osumnjičenih je još uvijek u istražnom zatvoru, za 270 osoba je izdan uhidbeni nalog, petoro je u inozemstvu. Njih 82 je oslobođeno sumnji, a 32 osumnjičenika je umrlo.
Službena turska institucija za zaštitu od prirodnih katastrofa AFA je godinama upozoravala na teške posljedice mogućeg potresa. Objavljivani su „Planovi o minimiranju rizika u katastrofama". Izvještaj iz 2020. je upozoravao na mogući potres jačine 7,5 u pokrajini Kahramanmaras. Ovakva upozorenja znanstvenika i predložene preventivne mjere država je ignorirala.
Teška sudbina djece
Prema procjeni UNICEF-a, zbog prirodne katastrofe u Turskoj i Siriji pogođeno je pet milijuna djece. Tursko Ministarstvo za obitelj i socijalnu zaštitu objavilo je da je do 1. ožujka iz ruševina spašeno 1.911 mališana koji su ostali bez roditelja. 1.543 djeteta je već kod rođaka, a 81 dijete je pod zaštitom Ministarstva, jer se njihov identitet nije mogao utvrditi.
U javnosti su se pojavile optužbe da su neka djeca predana na skrb islamističkim udruženjima bliskima vladi, Ministarstvo je to demantiralo. Ipak, Halk TV otkriva da je 60 mališana dospjelo u istambulsku četvrt Beykoz, gdje su smješteni u tri kuće pod okriljem islamističke zajednice. Osim toga, jedan izvještaj Deutsche Wellea pokazuje da je devetoro djece uzeto od roditelja i poslano na tečajeve Kurana u radikalnu islamističku zajednicu Ismail-aga. Udruženje „Žene i djeca na prvom mjestu” je oba slučaja službeno prijavilo sudskim vlastima.
Izbori na pragu
Potres je nakratko prekinuo predizbornu kampanju za predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj. No izgleda da se predizborna bitka sada nastavlja. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 1. ožujka oštro kritizirao oporbu i najavio da će se izbori održati ranije nego što je predviđeno, spominjući 14. svibnja kao mogući termin. Očekuje se da će Erdogan 10. ožujka dekretom službeno proglasiti taj datum. Nitko ne zna kako će izgledati izbori u srušenim gradovima. Razmišlja se o mogućnosti da građani iz pogođenih područja mogu glasati na predsjedničkim izborima i u drugim gradovima. Ali to rješenje nije predviđeno za parlamentarne izbore.
Skupa obnova
Veliki teret obnove snašao je zemlju u vrijeme gospodarske krize. Svjetska banka je štetu od potresa procijenila na 34,2 milijarde dolara. Prema turskim statističkim podacima, u pogođenim područjima je živjelo 14 milijuna ljudi. Oni su sudjelovali u BDP-u s 9,8 posto. Pored poljoprivrede i stočarstva, u tim područjima su bili zastupljeni i tekstilna industrija, proizvodnja čelika i energije.
Ekonomist i bivši državni tajnik u Ministarstvu financija Mahfi Egilmez objavio je detaljnu analizu gospodarskih posljedica potresa. Ukupan iznos potreban za obnovu zgrada i infrastrukture te za pomoć ljudima procijenjen je na 48,7 milijardi dolara, od čega bi 27 milijardi dolara bilo upotrijebljeno za gradnju novih stambenih objekata.
Stručnjaci smatraju da će se poslije potresa pojačati potražnja izvjesnih proizvoda i usluga, što će potaknuti ionako visoku inflaciju. Ekonomist Murat Kubilay je za DW izjavio da će inflacija krajem godine iznositi najmanje 50 posto.
Ograničavanje slobode izražavanja
Sloboda medija i izražavanja su u Turskoj već godinama pod pritiskom. Poslije potresa uvedena su dodatna ograničenja. Turska regulacijska agencija za privatne medije je već izrekla kazne u visini od 400.000 eura u vezi s izvještavanjem o potresu. U međuvremenu se kažnjavaju i glasno izrečeni stavovi na sportskim stadionima. Navijači poznatih istambulskih nogometnih klubova Fenerbahce i Besiktas su prošlog vikenda s tribina glasno tražili ostavke predsjednika Erdogana i vlade. Oni koji su ovo uzvikivali ubuduće neće smjeti prisustvovati nijednom sportskom događaju.
Sirija
Sjever Sirije je već 12 godina u građanskom ratu u kojem je sirijski režim odnio djelomičnu pobjedu uz rusku i iransku pomoć. A sada su u potresu mnogi ljudi ostali bez krova nad glavom. Mediji javljaju da je potresom pogođeno 8,8 milijuna ljudi, a službeno je poginulo 5.900 osoba. Stvaran broj žrtava bi mogao biti znatno veći.
Zbog blokiranih graničnih prijelaza najveći broj žrtava u prvim danima poslije katastrofe nije dobio pomoć. Doduše, sada u Siriju stiže humanitarna pomoć, ali mnogo toga ne dospijeva na cilj. Veliki dio područja pogođenog potresom ne kontroliraju trupe Asadovog režima. Na primjer, grad Idlib je pod kontrolom islamističkih milicija. Na tom području živi 12 milijuna ljudi, veliki dio njih je izbjegao iz drugih krajeva Sirije. Promatrači i pogođeni stanovnici se žale da službena pomoć često uopće ne stiže.
Prije potresa na sjeveru Sirije je živjelo 1,8 milijuna izbjeglica u šatorima i privremenom smještaju. Situacija se sada bitno pogoršala. Veliki broj ljudi živi u razorenim kućama. Brojni su i oni koji po hladnoći noće vani ili u automobilima. Jedan od njih je i Amar Fajad u Idlibu. On kaže: „Moj sin je jako traumatiziran. Šatori koštaju između 200 i 400 američkih dolara, mi to ne možemo platiti."
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu