Mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovo prekretnica i za EU?

„Oko Kosova imat ćemo vrlo zanimljivu raspravu na temelju mišljenja Međunarodnog suda pravde. On je naglasio da oko tog pitanja na pravnom putu nema promjena već da sada treba djelovati politički. To znači da nema drugog osim dijaloga Srba i Kosovara“, poručio je njemački državni tajnik Werner Hoyer koji je zastupao šefa njemačke diplomacije Westerwellea na briselskom sastanku Vijeća ministara EU-a

„Mislim da će svaka članica iščitati i proučiti što je Međunarodni sud pravde rekao, da će svaka strana pristupiti ovom pitanju konstruktivno i pokušati sačuvati vlastiti obraz“, nastavio je Hoyer dodajući kako ne vjeruje da će „one članice koje nisu priznale Kosovo sada vrlo brzo to učiniti“. Njemački državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova drži da „EU dolazi polako u situaciju gdje je moguće ostvariti pomak u pravcu da Europska unija u sve većoj mjeri ima usklađenu politiku te da više ne govori o promjeni statusa Kosova.“

„Smatram da je odluka Međunarodnog suda pravde svojevrsna prekretnica u smjeru da više ne treba razmišljati o pitanju statusa, jer je ono po mojem mišljenju riješeno, nego da se razgovara o europskoj integraciji Kosova“, naglasio je austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger dodajući kako su svi kolege ministri „primijetili da budućnost Kosova leži u Uniji“. Spindelegger je poručio da je vrlo važno pitanje kako se odnositi prema Srbiji.

Treba pomoći građanima u regiji

Dick Rocher, irski ministar za europska pitanja je prije sastanka priznao da je „teško reći u kojem će se pravcu razvijati diskusija o Kosovu“. On je istaknuo važnost pomoći građanima u regiji koji imaju europske ciljeve i ambicije. Takvim građanima EU mora dati potporu, poručio je irski ministar.

Na pitanje upućeno švedskom ministru vanjskih poslova o pet članica Unije koje još nisu priznale Kosovo, Carl Bildt je rekao da oko toga treba pitati predstavnike tih zemalja: „Treba promatrati proces u kojem smo pokušavali uspostaviti dijalog između Prištine i Beograda. Postoji čitav niz praktičnih pitanja koja treba riješiti, a to je u obostranom interesu. Završili smo vrlo jasno jednu fazu, ali ne treba očekivati rješenja preko noći“, poručio je Carl Bildt.

Cipar neće mijenjati svoj stav o Kosovu

Predstavnik jedne od pet zemalja koje nisu priznale Kosovo je ciparski ministar Markos Kyprianou koji ističe kako Cipar nema namjeru promijeniti svoj stav oko Kosova: «Sve što se tiče teritorijalnog integriteta jedne zemlje treba biti predmet pregovora. Naša pozicija ostaje nepromijenjena, a to znači da obje strane kroz pregovore pronađu rješenje koje je prihvatljivo za obje strane», bio je jasan ciparski ministar. Njegov talijanski kolega Franco Frattini ima drukčije poglede.

„Sada je situacija jasnija nego u prošlosti. Mislim da bi se Srbija i Kosovo trebali angažirati u transparentnom dijalogu, osim oko pitanja statusa, a Europa bi trebala poslati pozitivnu poruku Srbiji, posebice oko ubrzanja transfera oko dosjea srbijanske aplikacije za članstvo iz Vijeća u Europsku komisiju“. Frattini je protiv dodatnih uvjeta za članstvo. „Ne možemo Srbiji dati dodatne uvjete, kao što je priznanje Kosova, jer nekoliko članica nisu priznale Kosovo, a one su članice Unije“.

Uputiti jasan znak Srbiji

Austrijski ministar Spindelegger zalaže se da Vijeće ministara uputi Srbiji jasan znak i „mjere koje bi Srbiji dale osjećaj da ima svoje mjesto u Europi te da se EU vrlo snažno angažira oko Srbije“. Za šefa austrijske diplomacije to znači „ne da se liječe rane iz prošlosti nego postaviti Srbiju na važno mjesto“. Konkretno, za Spindeleggera to znači Srbiji dati jasnu europsku perspektivu i najesen da Europska komisija izradi svoj avis za Srbiju.

„Govoriti o pristupnim pregovorima s Kosovom je još prerano. Međutim, važno je da sada postoji regionalna suradnja, da se poduzmu napori da se ostvari napredak na granicama između Srbije i Kosova da ne postoje stalne blokade već suradnja u svladavanju važnih pitanja kao što su organizirani kriminal i druga pitanja“, poručuje Spindelegger dodajući kako „za Kosovo ne postoji nikakav vremenski okvir, ali za Srbiju se Austrija i čitav niz članica zalažu da Komisija dobije nalog za izradu mišljenja“.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković