Mine koče razvoj i povratak

U Hrvatskoj je deset godina nakon rata još 1147 četvornih kilometara nedostupno – jer sumnja se da je riječ o miniranom području. Procjenjuje se da je na toj površini skriveno i do četvrt milijuna različitih minsko-eksplozivnih sredstava. Ako bi se oslonila samo na novac iz proračuna, Hrvatska ni za pedeset godina ne bi očistila sva minirana područja i svaka je donacija više nego dobrodošla. Njemačka je Vlada osigurala 800 tisuća eura za razminiranje polja i terena u neposrednoj blizini naselja – projekt uime Vlade u Berlinu provodi Arbeiter Samariter Bund (ASB)i njegova realizacija je počela upravo jučer.

Mine koče razvoj

Procjenjuje se da je tijekom rata, najčešće bez planova i dokumenata, u Hrvatskoj posijano više od milijun mina – time je ova zemlja u samom vrhu minski najzagađenijih zemalja svijeta. Od 1991. godine od mina su stradale 1733 osobe – 422 su poginule, a čak je 200 osoba stradalo od neeksplodiranih ubojnih sredstava izvan minskih polja. Arbeiter Samariter Bund, koji je u Hrvatskoj na obnovi angažiran punih deset godina, vrlo rano je prepoznao da to ratno naslijeđe koči ekonomski razvoj zemlje, a time i povratak prognanika i izbjeglica.
«Mi smo s razminiranjem U Hrvatskoj krenuli 1999. godine, kada smo imali sredstva Europske unije, a od 2001. radimo sa sredstvima njemačke vlade i Pakta za stabilnost jugoistočne Europe», kaže Wolfgang Raschka, voditelj ASB-ovog Ureda za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Ivanić Gradu, i nastavlja: «Od mina smo već očistili 3,5 milijuna m² i to je bilo oko 4 i pol milijuna eura koje je njemačka Vlada investirala u Hrvatskoj.»

Povećani troškovi smanjili kvadraturu

Prvotni je plan bio da se s 800 tisuća eura ove godine pročešlja i očisti 660 tisuća četvornih metara, međutim, kaže Raschka, moralo je doći do redukcija: «Situacija na tržištu je takva da su cijene malo porasle, kako zbog većih troškova za naftu, ali i zbog izmjena u Zakonu o razminiranju RH. Tako da je sadašnje stanje da očekujemo da ćemo razminirati nešto manje od planiranog. Iznos s kojim raspolažemo neće biti veći, tako da je sad relno, ja procjenjujem, oko 500 000 četvornih metara. Bit će to u Požeško-slavonskoj županiji, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslovačkoj i Šibensko-kninskoj županiji.»
Unatoč smanjivanju opsega ovogodišnje akcije, projekti Osječko-baranjske županije prihvaćeni su u cijelosti – što očito nije slučajno, kada čujemo podatke koje iznosi Dubravko Krušarovski, predstojnik osječke podružnice Hrvatskog centra za razminiranje (HCR). «Osječko-baranjska županija je na neslavnom prvom mjestu po veličini minski sumnjivog prostora u Republici Hrvatskoj. Početkom godine veličina takvog prostora na području naše države iznosila je još uvijek velikih 1147 km², a posljednje raščlambe što smo radili u HCR-ovoj podružnici Osijek, za područje Osječko-baranjske županije, pokazuju da je veličina minski sumnjivog prostora iznosila 202,6 km². To je gotovo šestina od ukupnog prostora. Stoga su na prvom mjestu ne samo po veličini tog prostora, nego, vjerujem, i po količini minsko-eksplozivnih sredstava, odnosno mina u minskim poljima.»

Novac je ključan

Tako će ove godine, posredstvom ASB-a biti će pretražene i razminirane poljoprivredne površine uz osječko prigradsko naselje Tenju te u Šodolovcima, a riječ je o područjima kojima je nekada prolazila crta bojišnice i razgraničenja. Ukupno je to 225 tisuća kvadrata. «Mi zajedno s HCR-om biramo najzagađenije prostore i za nas je vrlo bitno u našem programu da površine koje ćemo mi razminirati da su one stvarno bitne za sigurnost stanovništva na tom područu ili su bitni za ekonomski i socijalni razvoj Hrvatske», objašnjava Raschka.
Hrvatska je svojedobno bila postavila cilj da će do 2010. biti potpuno očišćena od mina, no sve je očitije da on neće moći biti ostvaren. «Moje je mišljenje da samo novac, nedostatak novca može prolongirati taj rok», napominje Krušarovski. Novac koji hrvatska Vlada osigurava iz proračuna za čišćenje terena nedostatan je – i donacije poput ove njemačke vlade i više su nego dobrodošle. A ilustracije radi – prošle je godine za razminiranje utrošen 291 milijun kuna, 69 milijuna osigurano je iz donacija.