Migracijska politika preko Twittera
25. lipnja 2019
Na sebi svojstven (i svojeglav) način, američki je predsjednik Donald Trump preko Twittera opozvao odluku o masovnom protjerivanju ilegalnih doseljenika – što je na istom mjestu najavio samo tjedan dana ranije. Sudeći po toj najavi američki državni službenici, policajci i carinici, od ovog su tjedna trebali početi spostupkom progona nekoliko milijuna ilegalnih migranata. No, neposredno uoči najavljenog početka, Donald Trump je u subotu (22.6.) otkazao akciju – i istovremeno pohvalio Meiksiko zbog dobre suradnje po pitanju priljeva migranata u SAD.
Trump je istovremeno pojačao pritisak na Demokratsku stranku. Ukoliko oni ne budu surađivali po pitanju reforme prava na azil, on će, kako kaže, narediti u roku od dva tjedna da se ipak počne s akcijom protjerivanja migranata.
U meksičkoj Tijuani, gdje se nalazi najveći granični prijelaz zapadne hemisfere (na drugoj strani je američki San Ysidro), raste nervoza. Ukoliko doista dođe do masovnog izgona migranata iz SAD-a, to bi u Tijuani prouzročilo kriznu humanitarnu situaciju. Tijuana već i sad jedva na kraj izlazi s tisućama ljudi iz Srednje Amerike koji na licu mjesta čekaju na obradu zahtjeva za dodjelom azila u SAD-u.
„Nepregledna situacija"
"Situacija na granici je jako nepregledna, ne samo zbog Trumpovih prijetnji, već i zbog meksičke politike. Mi ne znamo koju će strategiju slijediti meksička vlada kako bi izašli na kraj s tom eventualnom situacijom", kaže Valeria Griego iz "Casa del Migrante" u Tijuani.
"Casa del Migrante" je najstarija humanitarna organizacija za migrante u tom gradu. Već više od 30 godina ta se institucija (koju su utemeljili pripadnici katoličkog reda Scalabrinija) brine oko doseljenika - i trenutno je kompletno puna.
"Imamo mjesta za 150 osoba", priča Valeria Griego. "Već nekoliko tjedana naši su kapaciteti iscrpljeni, tako da se moramo ograničiti samo na prihvat žena i obitelji, te muškaraca koji putuju s malom djecom", dodaje ona. U drugim smještajnim centrima za migrante, a ima ih 20-tak, situacija je slična.
Logistički izazov
Abigail Andrews, sociologinja na University of California u San Diegu, naglašava kako logističku nije moguće da se u kratkom roku protjera nekoliko milijuna ljudi: „Već i pojedina protjerivanja sa sobom donose ogroman posao: potragu za nekom osobom, birokraciju nakon uhićenja, pravnu odluku od strane nekog suda, i na koncu slijedi konkretni izgon."
Američki mediji su u petak (21.6.) javili kako je Trump naredio deportaciju 2.000 obitelji koje su otkrili službenici policijske službe ICE tijekom racija u deset američkih gradova.
"ICE nije u stanju provesti uhićenja tolikog broj ljudi u toliko mnogo gradova", smatra Maureen Mayer, povjerenica organizacije za zaštitu ljudskih prava WOLA iz Washingtona. „U mnogim obiteljima ima i djece koja posjeduju američko državljanstvo. Ne znamo kakve se scene može očekivati tijekom uhićenja roditelja dok su njihova djeca u vrtiću ili u školu. Generalno je zabranjeno rušiti socijalne strukture i razdvajati djecu od roditelja, pogotovo kad znamo da službenici ICE-a nisu baš nježni."
S pogledom prema (re)izboru?
Mayer napominje da bi masovni progon mogao biti kontraproduktivan za Trumpov reizbor: „Postoji više anketa koje pokazuju da je većina američkih državljana za to da SAD ostane otvorena zemlja za azilante." Predsjednički izbori se održavaju dogodine.
I Abigail Andrews naglašava moguću štetu po imidž Donalda Trumpa do koje bi došlo zbog „nezgodnih" slika tijekom akcije progona migranata: „Oko 45% muškaraca koje pogađa deportacija su očevi. 90 posto tih očeva imaju djecu koja su rođena u SAD-u, oni dakle imaju legalan status u Sjedinjenim Državama."
Andrews se pribojava vrlo bolnih, pa i opasnih scena u slučaju prijetećeg izgona migranata: „Mnogi od tih očeva bi riskirali i vlastiti život samo kako bi ostali uz svoju djecu."